PRIVREDA
Peradari/živinari apeluju za spas 5.000 radnih mjesta
Nakon održavanja sjednice i razmatranja stanja u sektoru peradarstva, Koordinacioni odbor peradara/živinara BiH, uputio je danas apel relevantnim državnim i entitetskim institucijama da podrže domaću proizvodnju i time spase najmanje 5.000 radnih mjesta.
Naime, unatoč ranije iznesenim zahtjevima za pomoć i poduzimanje konkretnih mjera, vlasti u BiH nisu smanjile namete na proizvodnju mesa peradi i jaja, niti pružile dodatnu stimulaciju za proizvodnju i zaštitu radnih mjesta. Sa druge strane, troškovi proizvodnje su porasli uslijed povećanja cijene stočne hrane i većih troškova transporta iste izazvanih promjenom uzovno-izvoznih ruta usljed izbijanja COVID-19 pandemije. Pored ovoga, prodajne cijene mesa peradi i jaja su najniže do sada i cijelom sektoru prijeti nesolventnost i poslovanje sa gubicima.
Da bi sektor održao proizvodnju i broj zaposlenih na istom nivou (u sektoru trenutno radi 20.000 ljudi) od vlasti se očekuje pomoć u povećanju izvoza u EU, uključujući početak izvoza konzumnih jaja, te pružanje finansijske podrške i poticaja za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta.
– Cijene proizvoda su najmanje u istoriji ove proizvodnje u BiH i ispod su troškova koštanja proizvodnje. Unatoč tome, potrošnja i dalje opasno opada, rekao je Edin Jabandžić, predsjedavajući Koordinacionog odbora peradra/živinara BiH.
– Naši prijedlozi za poboljšanje stanja nisu implementirani. Nismo dobili podršku u ugovaranju novih izvoznih poslova, nije došlo do povećanja podsticaja za proizvodnju, očuvanje plata i radnih mjesta, niti su smanjena davanja državi. Kao rezultat trenutnog stanja, bez posla bi moglo ostati 5.000 radnika. Očekujemo pomoć države, kako je urađeno sa crvenim mesom, jer bez pomoći države ne možemo biti konkurentni na stranim tržištima.
Govoreći o proizvodnji jaja, kopredsjedavajući Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH, Predrag Miličić, istakao je da je stanje isto kao i sa proizvodnjom mesa peradi, te je naglasio da je nophodno pokretanje aktivnosti na dobijanju odobrenja za izvoz konzumnih i rasplodnih jaja na tržište EU gdje se trenutno mogu izvesti samo jaja za preradu.
– Ne tražimo zabranu uvoza konzumnih jaja jer u postojećoj situaciji jednostavno niko nema interesa da dođe na BiH tržište. Sa druge strane, nama je jako bitno da izađemo na EU tržište sa punim asortimanom naših proizvoda i time omogućimo njihov plasman. Domaće tržište sada jednostavno nije dovoljno veliko za nas.
Bh. peradari godišnje proizvedu 540 miliona jaja, 65.000 tona pilećeg mesa, 40 miliona brojlera i 400.000 kljunova roditeljskih jata. U sektoru je trenutno zaposleno 20.000 radnika, produktivnost je na nivou zemalja EU, a proizvodnja je kontrolisana u svim fazama i kvalitet proizvoda je zagarantovan. Proizvodnja pokriva većinu potreba domaćeg tržišta dok se skoro 20 odsto proizvoda izvozi.
U apelu vlastima Koordinacioni odbor je naglasio da je za očuvanje trenutnog nivoa proizvodnje i radnih mjesta neophodna hitna reakcija nadležnih institucija, a bh. javnost još jednom poziva da kupuje domaće, saopćeno je iz Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH.
Indikator.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca