PRIVREDA
Peradari i živinari strahuju da će pasti obim proizvodnje
Cijene sojine sačme i kukuruza, koje čine osnovu hrane za piliće, dosegle su istorijske maksimume, zbog čega ne samo da su cijene pilećeg mesa drastično porasle, već će vjerovatno dovesti i do smanjenja obima proizvodnje.
Kako su za „Nezavisne novine“ naveli peradari i živinari, problem kod ove branše je što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto, a cijene sojine sačme i kukuruza su porasle više od 50 odsto u posljednjih nekoliko mjeseci.
Kako je ranije naveo Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, peradarski sektor, jedan od najrazvijenijih podsektora poljoprivredno-prehrambene industrije, suočava se sa velikim izazovima kod nabavke sirovine te da u posljednjih 10 godina cijena sojine sačme nikad nije bila viša nego danas, što utiče i na samu proizvodnju pilećeg mesa.
Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS i direktor preduzeća „Agreks“ iz Donjeg Žabara, kazao je da su cijene sojine sačme u zadnjih mjesec dana dosegle istorijski maksimum te je cijena jedne tone sojine sačme u luci Kopar u Sloveniji dostigla 640 evra.
„Kada su u pitanju cijene kukuruza kao osnovne spreme koja se koristi u spremanju stočne hrane, one su u kontinuiranom rastu. U posljednjih nekoliko mjeseci, od zatvaranja mađarskih i srbijanskih granica, nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, kukuruz je poskupio više od 55 odsto“, rekao je Miličić.
Dodao je da zajedno kukuruz i sojina sačma u spremanju hrane za piliće učestvuju oko 80 odsto, zbog čega su cijene stočne grane drastično porasle.
„Jedna od važnih sirovina u spremanju hrane – monokalcijum fosfat je poskupio više od 400 odsto. Ne postoji nijedan input u spremanju gotove stočne hrane kojem cijena nije skočila bar 20 odsto“, naveo je Miličić, ističući da je otežavajući faktor što je u sektoru peradarstva došlo do pomjeranja krajnjih cijena.
„Na primjer, u proizvodnji konzumnih jaja to nije moglo da prati rast cijena inputa, te to može imati za posljedicu smanjivanje kapaciteta u proizvodnji. Svjedoci smo i najskuplje proljećne sjetve“, rekao je Miličić, dodajući da bi ovo moglo dovesti do krize hrane.
„Kada je u pitanju pileće meso, tu je situacija nešto drugačija. Bilježimo izrazito visoke cijene pilećeg mesa u maloprodaji, što znači da je tražište bolje odreagovalo, došlo je do povećanja cijena te je sačuvana proizvodnja“, kazao je Miličić, ističući da ipak ne mogu garantovati očuvanje postojećih kapaciteta proizvodnje.
Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH i izvršni direktor kompanije „Madi“ iz Tešnja, kazao je za „Nezavisne novine“ da cijene sojine sačme i kukuruza nikad nisu bile više te da se ne očekuje skorašnja stabilizacija na berzama.
„Problem peradarstva, odnosno živinarstva u odnosu na druge branše je to što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto. Ako pričamo o govedarstvu ili svinjogojstvu, to su grane u kojima imate alternative u hrani, ali to u živinarstvu nemate jer ste direktno vezani za koncentrat“, naveo je Jabandžić, dodajući da su cijene ostalih komponenti imale rast do 300 odsto, ali da su procentualno sa manjim udjelom. Dodao je da se u konačnici ova situacija odražava na konačnu cijenu proizvoda.
„Poskupljenje piletine je zaista veliko, poremetilo je navike ljudi jer je piletina vremenom postala osnovna životna namirnica“, rekao je Jabandžić, dodajući da nije optimista te da ne vjeruje da će se u skorijoj budućnosti cijene smiriti.
Naveo je da se cijene piletine kreću od 6,50 KM, koliko košta kilogram pilećih bataka i cijelog pileta, do pilećeg bijelog mesa – i do 14 KM.
„Neću reći da nema određenih zloupotreba, ali mi imamo zakonski regulisane marže. Ja pozivam inspekcijske organe da rade svoj posao i reaguju“, zaključio je Jabandžić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca