PRIVREDA
U Republici Srpskoj neće biti smanjenja otkupa mlijeka
U Republici Srpskoj neće biti biti prekidanja ili smanjenja otkupa mlijeka, a premije se isplaćuju redovno, izjavio je ministar poljoprivrede Boris Pašalić. Očekuje da će proizvodnja mlijeka ove godine u Srpskoj biti veća nego prošle godine.
Pašalić je danas posjetio kompaniju „Mlijekoprodukt“ u Kozarskoj Dubici i sa menadžmentom razgovarao o aktuelnom otkupu i svim problemima u vezi sa proizvodnjom mlijeka.
– Otkup teče redovno. Neće biti prekidanja, niti smanjenja otkupa – rekao je novinarima Pašalić, istakavši da će, naprotiv, „Mlijekoprodukt“ ove godine otkupiti veće količine mlijeka nego prethodne.
On je naveo da u Ministarstvu poljoprivrede na bazi podataka o isplaćenim premijama za prvih devet mjeseci očekuju da će biti veća proizvodnju mlijeka nego prošle godine, između 115 i 120 miliona litara.
– To im daje jednu izvjesnost da mogu da planiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju, a proizvođači mlijeka imaju pravo na nekih desetak mjera podrške, od sufinansiranja nabavke mehanizacije, proizvodnje junica, regresiranog dizela, osiguranja usjeva, premije po hektaru – naveo je Pašalić.
Naglasio je da je oko 700.000 KM granica za isplatu podsticaja na godišnjem nivou.
On je potvrdio da ima viškova mlijeka na tržištu i to ne samo mlijeka, već gotovo svih poljoprivrednih proizvoda.
– Godina je bila izrazito plodna, što je dobro u ovoj situaciji da imamo dovoljno hrane za predstojeći period koji je opet neizvjestan. Ne znamo šta nas ponovo čeka u januaru, februaru i martu, i dobro je da ne strijepimo da li imamo dovoljno hrane – rekao je Pašalić.
Objasnio je da taj višak proizvoda na tržištu dovodi do pada cijene, što predstavlja problem proizvođačima i prerađivačima mlijeka, dodavši da postoje poremećaji i na tržištu povrća i mesa.
– To su globalni poremećaji na planeti, ne samo u Republici Srpskoj i BiH. Naše su mogućnosti, ipak, ograničene i ne možemo ni na koji način da u potpunosti saniramo tu štetu, ali možemo da pomognemo da ti proizvođači prežive do nekih boljih uslova i sve se svodi na takve intervencije – rekao je Pašalić.
Naglasio je da je povećan agrarni budžet Republike Srpske sa 75 na 85 miliona KM.
Predsjednik Upravnog odbora „Mlijekoprodukta“ Rankica Marelj izjavila je da u mljekarskoj industriji uvijek postoje viškovi ili manjkovi mlijeka.
– Kao najveća mljekara u BiH i dio velikog `Imlek` sistema, te probleme uvijek uglavno bez većih posljedica prevazilazimo. Ovog momenta imamo nešto više zaliha nego što smo planirali, ali to je posljedice povećanog otkupa – rekla je Mareljeva.
Ona je precizirala da je u odnosu na 2019. godinu „Mlijekoprodukt“ otkupio oko dva miliona litara više mlijeka.
– Držali smo se toga da nijedna litra mlijeka koja je ponuđena ne bude ostavljena. Sve smo otkupili, ali isto tako postoje određeni poremećaji koji se odnose na izvoz u Crnu Goru i Hrvatsku, a znamo da je tamo turistička sezona bila dosta slabija. Nema tu ništa što bi bilo specijalno zabrinjavajuće, otkupljujemo i dalje, planiramo nastaviti našu proizvodnju, otkup i prodaju – rekla je Mareljeva.
Načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić rekao je da nisu zabrinjavajuće zalihe mlijeka u „Mlijekoproduktu“.
– Neće se stati sa otkupom, za razliku od nekih zemalja u okruženju, Hrvatskoj ili Federaciji BiH. Kompanija ima podršku Vlade Republike Srpske, a sve subvencije se izvršavaju na vrijeme, tako da po tom pitanju imamo stabilnu situaciju u `Mlijekoproduktu` – rekao je Reljić.
Ministar Pašalić posjetio je i preduzeće „Јelena“, koje se bavi proizvodnjom sjemenskog materijala i preradom žitarica i ima više 200 kooperanata.
RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca