Connect with us

PRIVREDA

Uspješno odrađena jesenja sjetva

Objavljeno

 


Prema procjenama u Srpskoj će više od 64.000 hektara biti zasijano ratarskim kulturama, od čega 41.000 pod pšenicom. Dok je obim sjetve ove kulture manji za oko šest odsto u odnosu na prošlu godinu, površine pod uljanim kulturama povećane su za oko 33 odsto. Osim podsticaja i regresiranog dizel goriva, Ministarstvo poljoprivrede regresira i domaće sjeme pšenice, ječma, tritikalea i raži, čija je cijena 30 odsto niža od maloprodajne.

Optimalni rok za sjetvu strnih žita je od 10. do 25. oktobra, ali većina ratara obavila je radove nakon ovog datuma.

Vremenski uslovi za klijanje i nicanje usjeva su idealni – noćna temperatura od 5 do 10 stepeni, a dnevna 15-ak do 20, pa su njive zasijane prije 15-ak dana već pozelenjele.

– Što se tiče optimalnog roka zasijane pšenice, zadovoljan sam i nicanjem i sklopom. Pšenica će imati optimalne uslove, vidimo već sada zelene površine i ići će to sve dobrom dinamikom – Nikola Aleksić, poljoprivrednik iz semberskog sela Golo Brdo.

Manje od deset odsto ratara u Semberiji još nije obavilo sjetvu jer su tek završili berbu kukuruza. Kiša koja je pala ovih dana olakšaće pripremu zemljišta.

Ove jeseni sjetva je jeftinija u odnosu na prošlu godinu – dizel gorivo skuplje je za šest odsto, ali su cijene ostalog repromaterijala niže.

Reklama

– Stavka regresiranog dizela je bila najbolja i ove godine itekako je dobro došla. Nadamo se da ćemo sa dobrim rodom pregurati ove teške periode i dočekati neka bolja i srećnija vremena – kaže semberski poljoprivrednik Nikola Aleksić.

Stanko Tadić, agronom preporučio je onim poljoprivrednicima koji su posijali veće površine da to budu strna žita s različitim rokom sazrijevanja radi skidanja istih.

Resorno ministarstvo je kao i prethodnih godina podstaklo sjetvu.

– Konkretan podsticaj za pšenicu iznosi 300 KM po hektaru, to je regresirani dizel od 100 litara po hektaru i sve druge mjere vezane za kapitalne investicije – naveo je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Zbog uvedenih dodatnih mjera, očekuje se da će ove jeseni biti više prijavljenih površina.

– Iz razloga što smo ove godine uveli mogućnost ostvarivanja prava na podsticaje svih koji nisu mogli da potpišu ugovor o zakupu, pod izjavom i posjedovnim listom da dokažu da su zasijali, imaće pravo na podsticaj – kazao je Dragan Knežević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.

Reklama

Apelovano je na poljoprivrednike da prijavljuju površine koje su zaista zasijali, u protivnom će biti kažnjeni.

– Mi smo pustili u pogon naš sistem „etfarm“ gdje možemo putem satelitskih snimaka da prepoznamo površine na kojima se nalazi pšenica i one na kojima se ne nalazi, a koje su prijavljene. Tu nećemo praviti komprimise. Svi oni koji prijave sjetvu pšenice na površinama gdje to nisu uradili, biće isključeni iz podsticaja naredne dvije godine – dodao je Pašalić.

Uz planirani obim jesenje sjetve i ostvarene prosječne višegodišnje prinose ozimih kultura, prema procjenama biće proizvedeno oko 282.080 tona, vrijednosti oko 90 miliona KM.

RTRS

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu