PRIVREDA
Skupoća uvod u neizvjesnu jesen
Iako je ostalo nešto manje od mjesec dana do jesenje sjetve u BiH, ratari ističu da će ove godine jesenje brazde sigurno biti dosta manje nego ranijih godina, jer, kako kažu, cijene repromaterijala idu u nebo, tako da će ove godine jesenja sjetva biti skuplja i do 40 odsto.
Da je situacija veoma teška, jer poljoprivrednici nemaju novca i već sada je evidentno da će oranice znatno biti manje obrađene, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
„Imamo najave da će cijena mineralnog đubriva da iznosi i do 130 KM za 100 kilograma, da će cijena sjemenske pšenice dostići i 120 KM za 100 kilograma“, kazao je Bakajlić i dodao da je ove godine situacija u kojoj se poljoprivrednici nalaze katastrofalna.
„Dok cijene repromaterijala skaču iz dana u dan, cijene naših proizvoda ostaju iste“, kazao je Bakajlić.
Niko ne zna valjan razlog zbog čega je došlo do većih cijena repromaterijala ove godine i do 40 odsto, ni kada će se taj trend rasta cijena zaustaviti.
„Cijena đubriva u proljećnoj sjetvi iznosila je od 700 do 750 KM po toni, dok je prošle godine bila oko 600 KM, a sad će da bude i 130 KM za 100 kilograma, tako da mi nikakve računice nemamo da sijemo“, ističe Bakajlić.
Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, ističe da, iako u jesenjoj sjetvi neće umanjiti oranice koje će zasijati, sigurno je da će agrotehnika izostati.
„Ratari nemaju novca da kupuju mineralno đubrivo koje sada košta i do 130 KM za 100 kilograma“, kazao je Radić i istakao da se odmah može očekivati slab rod ozimih kultura.
„Na pragu smo jesenje sjetve, a repromaterijal je poskupio do 40 odsto. Kada se pogleda sjemenski materijal, đubrivo, a nafta stalno poskupljuju. Prijeti nam neizvjesna jesen, a sa druge strane, pune su štale stoke koju niko ne kupuje“, kazao je Radić.
Ista situacija je i u Federaciji BiH.
„Unazad pet godina, ovo je sigurno najskuplja godina. Mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu budući da je skoro sve duplo poskupjelo“, kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Poljoprivredni proizvođači opravdano strahuju za jesenju sjetvu.
„U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba“, ističe Bićo.
Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Bićo, ne čudi što poljoprivrednici odustaju od dalje proizvodnje.
„Sigurno je da je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se poljoprivrednici odlučuju za manje zasijane površine što svake godine imamo jako niske otkupne cijene svih žitarica“, zaključio je Bićo.
Podbacio prinos kukuruza
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da za 10 dana počinje berba kukuruza i da će prinosi biti manji i do 70 odsto.
„Prinosi će biti šaroliki. Imam parcela koje kap kiše nisu dobile više od 100 dana i sigurno je da će tu prinosi podbaciti, dok parcele koje su uz slivove rijeka Save i Drine imaće bolji prinos, ali ni to nije mnogo bolje, budući da nam je suša ove godine sve uništila“, kazao je Bakajlić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca