PRIVREDA
Oporavak ekonomije u BiH tek krajem godine
Prva dva kvartala ove godine u ekonomskom smislu mogla bi biti gora nego u prošloj godini, a postepeni oporavak može se očekivati tek krajem godine i to pod uslovom da ekonomije Njemačke, Italije, Hrvatske i Srbije počnu rasti.
Ovo je mišljenje ekonomista u Bosni i Hercegovini, koji smatraju i to da će javni budžeti u godini pred nama biti suočeni s velikim problemima, ali da bez obzira na to, ne treba drastično rezati troškove i smanjivati javnu potrošnju, jer to može biti kontraproduktivno.
„Pad zaposlenosti, blokada određenih kompanija i brojni budžetski problemi – to nas čeka do ljeta. Oporavak zavisi od blagovremenog obezbjeđivanja kreditnih sredstava od MMF-a i EU, ali i od oporavka zemalja EU koji zasad nije dobar. Što se prije oporave strana tržišta, oporaviće se i naš izvoz“, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Oporavak u BiH u značajnoj mjeri mogao bi zavisiti i od ljetne sezone, odnosno od toga da li će biti omogućen dolazak dijaspore i turista u Bosnu i Hercegovinu, a ukoliko bi se došlo do toga da se krajem godine dođe do blažeg rasta privrede, to bi mogao biti dobar znak.
„Ako dođemo do blažeg oporavka krajem godine i ako u tome uspijemo, već imamo stabilne temelje za ulazak u proces potpunog oporavka 2022. godine“, rekao je Čavalić.
Saša Stevanović, ekonomista, takođe ističe da ove godine možemo očekivati oporavak privrede i ekonomije tek u drugom polugodištu te da se neizvjesnost izazvana pandemijom usložnjava nagomilanim dugovima, ekspanzivnim politikama i monetarnim eksperimentima na globalnom nivou koji nisu zabilježeni u posljednjih 50 godina.
„Na eksterne efekte ne možemo da utičemo, nego samo da se prilagodimo. Stvar je dogovora na unutrašnjem planu i, ako mjere adekvatno koncipiramo stimulisanjem agregatne tražnje, treba očekivati da će se moći dostići ekonomski rast između 2-3%, a malo je izvjesno da ćemo nivo ekonomije iz 2019. godine dostići na kraju 2021. ukoliko diskrecionim mjerama ne djelujemo na privatnu potrošnju. Već se ukazuju trendovi na globalnom nivou u ovom pravcu koji se tiču eksperimenta sa univerzalnim osnovnim dohotkom“, smatra Stevanović.
Ono što je takođe činjenica jeste da će u velikoj mjeri mnogo toga zavisiti i od umijeća vlasti da povuku kvalitetne međunarodne kredite, bez kojih bi se javni sektor mogao naći u velikim problemima, što bi i te kako uticalo na privredu.
„Naredna godina mogla bi biti godina oporavka, ali pod uslovom da država ne bude pravila neke drastične rezove. U proteklu godinu ušli smo sa suprotnih pozicija, jer nije trebalo povećavati javnu potrošnju, plate javnog sektora i sve ostalo, a mi smo to uradili i 2020. godine planirali smo rast, zapošljavanje, veće prihode od PDV-a i na osnovu toga planirali budžet. Taj budžet je bio prenapuhan. Ove godine bilo bi loše uvoditi pretjeranu racionalizaciju, jer uz koronu, koja je ionako oštetila privredu, došli bismo u veće probleme“, rekao je Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.
I on naglašava da Bosna i Hercegovina ne treba ni da razmišlja o oporavku bez oporavka Evropske unije, prije svega Njemačke, u manjoj mjeri Italije, ali i Srbije i Hrvatske, kao tržišta na koja se izvoze značajne količine robe.
„Definitivno, sami se ne možemo oporaviti. Nama je pozitivna stvar što smo jednim dijelom vezani za Srbiju, koja je i u 2020. godini imala natprosječne performanse, iako je imala pad, njen pad je bio najmanji i imali su rast industrijske proizvodnje. Hrvatska je nešto lošije podnijela krizu i nama bi bilo dobro da Hrvatska počne da se oporavlja. Bez oporavka Srbije, Hrvatske i Njemačke, a pod uslovom da u Italiji ne bude drastičan pad, nemamo se mi čemu nadati, jer smo isuviše mali“, rekao je Đogo.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca