PRIVREDA
Isplate premija za mlijeko oko 10. februara
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić izjavio je da će oko 10. februara biti isplaćene dvije premije za mlijeko, za čiju isplatu se čeka stupanje na snagu Pravilnika o podsticajima za 2021. godinu.
Pašalić je istakao da je Pravilnik objavljen juče u Službenom glasniku, te da će nakon ove isplate dvije premije, naredna biti isplaćena 1. marta.
Govoreći o Pravilniku o podsticajima, Pašalić je naveo da je Ministarstvo maksimalno izašlo u susret proizvođačima, ali da se nije moglo udovoljiti svim zahtjevima, jer bi za to bio potreban daleko veći agrarni budžet od postojećih 75 miliona KM.
– Nismo mogli da se dogovorimo o nekim pitanjima, kao što je regresirani dizel, gdje sa jedne strane imamo stav Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača da se ta mjera ukine i da se ta sredstva, od pet do sedam miliona KM, zavisno od godine, preusmjere u druge mjere, dok s druge strane imamo udruženja koja nisu dio Saveza, a traže da ta mjera ostane – rekao je Pašalić nakon sastanka sa predstavnicima Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Prema njegovim riječima, kompromisno rješenje bilo je smanjenje iznosa za regresirani dizel umjesto dosadašnjih 60 feninga po litru na 50 feninga po litru.
Pašalić je napomenuo da su definisane određene promjene u obračunu premije za nabavku traktora, gdje se sa većim iznosom podržava nabavka traktora veće snage, te da je podržana nabavka postrojenja za sušenje žita, što ranije nije bilo u podsticajima.
– Izašli smo u susret poljoprivrednicima kod podrške za osiguranje usjeva. Nismo se mogli dogovoriti o podršci lovstvu, jer proizvođači smatraju da je to sportska aktivnost, koju ne treba podržavati iz sredstava podsticaja za poljoprivredu – napomenuo je Pašalić.
Međutim, Pašalić je istakao da je to na neki način aktivnost koja je vezana za zaštitu poljoprivrednih usjeva, jer se kroz ovu vrstu podsticaja nabavljaju plašilice.
– Zbog toga ne možemo da tu mjeru eliminišemo, ali možemo da je naredne godine prebacimo na sredstava namijenjena šumarstvu – rekao je Pašalić.
On je istakao da postoji potpuna saglasnost kad je u pitanju uvođenje zaštitnih mjera za proizvodnju mesa, ali i da se te mjere mogu staviti van snage ukoliko se procijeni da bi moglo doći do poskupljenja mesa na tržištu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković rekao je da su opravdane mjere zaštite domaće proizvodnje koje se odnose na svinjsko i goveđe meso.
– Apsolutno su netačne insinuacije da će doći do drastičnog povećanja cijena mesa na tržištu, a nadležni inspekcijski organi treba da reaguju ukoliko bi neko pokušao da podigne cijenu i marketima i mesnicama – naglasio je Marinković.
On je objasnio da su proizvođači ovu mjeru tražili na period od dvije godine uz mogućnost produženja na još dvije godine, jer je to vrijeme za koje se biološki može podići proizvodnja.
– Zahvaljujemo srpskom članu i predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku što je podržao naš zahtjev, posebno što je naveo činjenicu da taj zahtjev ima utemeljenje u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, kao i da je to praksa evropskih partnera, koji su u prethodnom periodu zbog poremećaja na tržištu izazvanog pandemijom uvodili zaštitne mjere s ciljem zaštite svoje proizvodnje – rekao je Marinković.
Predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske Brane Mastalo rekao je da je ova kategorija poljoprivrednih proizvođača zadovoljna Pravilnikom o podsticajima, jer je uvaženo dosta njihovih zahtjeva.
Predsjednik udruženja voćara Dragoja Dojčinović istakao je da se zaštitne mjere uvedu za sve poljoprivredne grane, a ne samo za proizvodnju mesa.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca