Connect with us

PRIVREDA

Okupljaju 1.200 poljoprivrednika a preradu mlijeka sada će povećati čak 12 puta

Objavljeno

 


Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Zemljoradničku zadrugu Brka da proširi pogone za proizvodnju mliječnih proizvoda. Brka će sada povećati preradu mlijeka sa 500 na 6.000 litara dnevno i početi prodavati nove visokokvalitetne mliječne proizvode na domaćem tržištu.
– Zemljoradnička zadruga Brka osnovana je kako bi poljoprivrednicima pružila mogućnost da zarade od vlastitog rada – kaže predstavnik zadruge Adis Rahman.

Napominje kako je sjedište zadruge u Distriktu Brčko, ali da ona sada okuplja oko 1.200 poljoprivrednika iz deset dodatnih općina, tri u Republici Srpskoj i sedam u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Zadruga datira još iz 1946. Međutim, u sadašnjem pravnom obliku funkcionišemo od 2001. Kod nas je puno toga komplikovano, pa tako i naša registracija, ali to nas ne koči da idemo naprijed i stvaramo bolje uslove za rad i život naših poljoprivrednika – nastavlja Rahman.

Zadruga Brka uglavnom okuplja poljoprivrednike koji proizvode voće za domaće prerađivače, skoro njih 900, a godišnja proizvodnja im je 2.500 tona.

Zadruga proizvode i 1.000 tona žita i nešto povrća, no 300 njihovih članova su mljekari koji godišnje proizvedu između 4 i 5 miliona litara mlijeka, koje prvenstveno prodaju Mlijekoproduktu, jednoj od većih mljekara u BiH.

– Naši poljoprivrednici proizvode pozamašnu količinu kvalitetnog mlijeka, pa smo 2019. godine počeli obrađivati dio i proizvoditi dimljeni sir, puter i još nekoliko mliječnih proizvoda. Vidjeli smo da imamo tržište za naše proizvode, ali naši prerađivački kapaciteti su bili prilično mali, tek 500 litara mlijeka dnevno, i počeli smo raditi na ekspanziji – objašnjava Rahman.

Reklama

Proširenje kapaciteta

Po njegovim riječima, prerada jedne litre sirovog mlijeka u mliječni proizvod daje i do pet puta veće finansijske prinose od prodaje velikim mljekarama za preradu.

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta proširili su kapacitete prerade mlijeka na 48.000 litara dnevno, a uveli su i HACCP i ISO 22000 standarde sigurnosti hrane. Sada imaju vlastitu mljekaru.

– Uvijek planiramo proizvodnju prema potrebama tržišta. Na taj način proizvodimo ‘unaprijed prodane’ proizvode i štitimo interese naših članova Isto ćemo učiniti i sa mliječnim proizvodima. Zahvaljujući projektu FARMA II, naši proizvodni kapaciteti narasli su 96 puta, ali ih još nećemo u potpunosti koristiti. Nakon šest mjeseci istraživanja i razvoja tržišta, sada ćemo početi prerađivati 4.000 litara mlijeka dnevno u sir, kajmak, puter i druge mliječne proizvode. Također ćemo proizvoditi 2.000 litara pasteriziranog mlijeka dnevno i nešto sirutke – istakao je Rahman.

Nova tržišta

Njihov brend MILCOOP stekao je prepoznatljivost na lokalnom tržištu u regiji Brčko. Kako njihova godišnja proizvodnja mliječnih proizvoda raste sa 20 na 230 tona različitih sireva i maslaca, počeće sa prodajom na širem tržištu.

Reklama

– Nećemo nepotrebno riskirati. Polako ulazimo na nova tržišta. Počeli smo sa distribucijom u radnjama u široj bijeljinskoj regiji. Kada završimo pregovore sa dodatnim distributerima, obuhvatit ćemo i Sarajevo, a nadam se i druge dijelove BiH – zaključuje Rahman, saopćeno je iz Sweden/USAID FARMA II projekta.

Biznisinfo

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu