Novac u banke dolazi brže nego što ga uspijevaju posuditi, pa su neke njemačke banke prestale primati novčane depozite građana.

Štedionica Sparkasse Düsseldorf odbila je klijente s previše novca na računima, piše Bild.

Ko ne pristane na najavljenu zateznu kamatu od 0,5 posto ili dobrovoljno ne smanji iznos na svom računu, može očekivati ​​da štedionica novac prisilno prenese na lokalni sud, gdje će biti deponiran do daljnjeg.

Banke ne znaju kamo s novcem. S ograničenim načinom života koji je nametnula epidemija i svime što je povezano s njom, oni koji prošle godine zbog zatvaranja i pada ekonomije nisu ostali bez prihoda, počeli su gomilati novac koji ne mogu potrošiti toliko koliko smo navikli iz predpandemijskog razdoblja.

Novac je tako postao trošak za banke. Od juna 2014. Europska centralna banka insistira na negativnim kamatnim stopama, što znači da banke zapravo plaćaju kako bi zadržale novac. To im naravno ne odgovara, pa se barem dio tih troškova prenosi na njihove korisnike.

Od pretprošle godine negativna kamatna stopa Evropske centralne banke iznosi oko pola posto i nema izgleda da u dogledno vrijeme skoči na pozitivnu stranu.

Reklama

Banke su se u početku opirale ležarinama za fizička lica – čak i povećanjem drugih bankarskih naknada, ali sada je ležarina postala stvarnost za sve.

Tako, prema podacima lokalnih udruženja potrošača, najmanje 260 njemačkih banaka naplaćuje pojedincima naknade za čuvanje novca, a granični iznosi vrlo su različiti – od prvog eura do pola miliona eura. U martu prošle godine, neposredno prije početka pandemije u Evropi, ovaj je broj bio znatno manji – 57. Ležarine se uglavnom kreću između četiri i šest desetina odstotaka godišnje.

List Bild ovim pvoodom zaključuje kako se završava važan period njemačke kulture koji je donio prosperitet zemlji i njenim građanima.
– Odgojeni smo da štedimo, sada smo kažnjeni zbog štednje, zaključuje list.

Indikator.ba