PRIVREDA
70 odsto manje radnika iz BiH otišlo u Njemačku
Njemačka je u prošloj godini za bh. državljane izdala 4.154 radne vize, dok je u istom periodu 2019. izdala 11.939 ovih viza, pokazuju podaci Ministarstva spoljnih poslova Njemačke.
Ovi podaci pokazuju da je broj radnika koji su prošle godine otišli u Njemačku 70 odsto manji nego što je to bilo prethodnih godina.
Kada je riječ o ostalim kategorijama viza, prošle godine nije bilo velikih odstupanja u odnosu na raniji period. Tako je, na primjer, broj izdatih viza za bh. državljane u kategoriji spajanja brakova iznosio 2.572, dok je 2019. godine taj broj iznosio 2.604. Prošle godine se u Njemačku odselilo 2.024 djece, a prethodne ih se odselilo 2.362. Na studije su prošle godine otišla 132 studenta, dok ih je 2019. na studije u Njemačku otišlo 187. Na učenje njemačkog jezika ove godine otišlo je 19 bh. državljana, a 2019. ih je otišlo 65 na ovoj kategoriji vize.
Inače, njemački mediji ovih dana pišu da su problemi u doseljavanju stranih radnika pandemija korona virusa, ograničenje kretanja i smanjena poslovna aktivnost usljed korone.
Upravo iz tih razloga, u Ambasadi Njemačke u BiH su za „Nezavisne novine“ rekli da se bh. građani i dalje ne mogu prijavljivati za dobijanje viza u sklopu Pravila za zapadni Balkan, iako je novo pravilo stupilo na snagu u januaru ove godine.
„Što se tiče Pravila za zapadni Balkan, nema novosti jer su ograničenja putovanja i dalje na snazi. Čim bude bilo novosti, informisaćemo javnost putem internet stranice Ambasade“, rekli su u Ambasadi za „Nezavisne novine“.
Podsjećanja radi, Pravilo za zapadni Balkan prvi put je usvojeno 2015. godine s ciljem da nekvalifikovana radna snaga sa zapadnog Balkana može dobiti radnu vizu u Njemačkoj pod uslovom da nađe njemačkog poslodavca koji bi ih zaposlio i pod uslovom da se na isto radno mjesto nije javio njemački državljanin ili državljanin EU.
U Bundestagu Njemačke, koji je prije mjesec dana imao i raspravu o ukidanju pravila na zahtjev ekstremističke Alternative za Njemačku, na internet stranici su stavili objašnjenje Vlade Njemačke na pitanje postavljeno na aktuelno času. U informaciji je navedeno da je broj izdatih viza za cijeli zapadni Balkan naglo opao u prošloj godini. Naveli su da je prošle godine ukupno izdato 5.188 viza u sklopu ovog pravila za cijeli zapadni Balkan, a 2019. ih je izdato 27.259.
Vlada Njemačke kao razlog za ovaj veliki pad navodi probleme u njemačkim konzularnim predstavništvima u regionu.
„Iz predostrožnosti smo morali radi osnovne zaštite našeg osoblja i podnosilaca zahtjeva uvesti mjere da, na primjer, ograničimo broj prisutnih osoba na šalterima, kao i u kancelarijama odjeljenja za vize“, naglasili su oni. Zbog uvedenih mjera, kako je naglašeno, smanjen je kapacitet obrade zahtjeva za vize.
„Takođe, zbog lokalnih pravila, poput zaključavanja, kao i broja novooboljelih među osobljem dio predstavništava u inostranstvu je ili djelimično ili potpuno zatvoren za spoljni promet, a vize se izdaju samo u hitnim slučajevima“, naglasili su u Vladi Njemačke.
Podsjetili su da se Pravilo za zapadni Balkan odnosi na državljane BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca