PRIVREDA
MMF: Srbija se dobro nosila sa pandemijom, imala najniži pad
Srbija se dobro nosila sa pandemijom kovid-19 i očekuje se da će se ekonomski oporavak nastaviti u 2021. godini, a pad ekonomske aktivnosti u 2020. procijenjen je na oko jedan odsto i jedan je od najnižih u Evropi, navodi se u izjavi tima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) povodom završetka razgovora s predstavnicima Srbije.
Tim MMF-a ocjenjuje da se oporavak Srbije i dalje odvija prema planu, uz podršku snažnog odgovora politike, ali da je ekonomska perspektiva i dalje veoma neizvjesna s ozbirom na pandemiju.
Zahvaljujući podršci aktuelnih mjera za podsticaj ekonomiji, očekuje se da će realni rast BDP-a dostići pet odsto u 2021. godini.
Tokom narednih godina, kako se navodi, očekuje se postepena konvergencija stope rasta do njegovog potencijala od četiri odsto.
Navode i da se očekuje da će ukupni fiskalni deficit dostići sedam odsto BDP-a u 2021. godini, umjesto tri odsto, a da će javni dug porasti na 60 odsto BDP-a.
Tim MMF-a ocjenjuje da su gubici radnih mjesta praktično bili ograničeni na neformalni sektor, koji nije mogao biti obuhvaćen direktnim mjerama politike, a da je bankarski sistem i dalje stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan.
Medutim, kažu, u prvoj polovini 2021. novi talasi infekcija u Srbiji i širom Evrope otežali su ekonomski oporavak.
U isto vrijeme, navode, Srbija je jedna od zemalja Evrope u kojima se najbrže odvija vakcinacija i u MMF očekuju da će intenzitet pandemije opasti u drugoj polovini ove godine.
U timu MMF-a smatraju da su odlučni odgovori politike pomogli da se ograniče efekti pandemije na ekonomiju Srbije i da je fiskalni paket u 2020. godini od oko 8,5 odsto BDP-a pružio podršku domaćinstvima i privredi i unaprijedio javno zdravstvo, ublažavajući ekonomske i socijalne efekte pandemije.
Pored toga, navodi, uvedena je dobro osmišljena garantna šema za bankarske kredite malim i srednjim preduzećima, a da će najnovija runda fiskalne podrške – i produženje garantne šeme za kreditiranje – doprinijeti oporavku, sprječavanju stečajeva i zaštiti radnih mjesta.
U timu MMF-a kažu da će rebalans budžeta pružiti dalju podršku ekonomiji u 2021. godini i preporučuju da se svaka dalja podrška usmjeri direktnije na najugroženija domaćinstva i firme i sektore koji su najviše pogođeni pandemijom.
Smatraju da dobro osmišljena ulaganja u infrastrukturu i zaštitu životne sredine mogu podržati rast na kratak rok i ograničiti potencijalne teške efekte krize.
Navode da je potrebno postepeno smanjenje udjela ukupnih troškova plata u javnom sektoru u BDP-u, nakon naglog povećanja 2020. godine, dok penzije treba da se i dalje indeksiraju u skladu sa švajcarskom formulom.
Napredak u sprovodenju reformi velikih i neefikasnih državnih preduzeća u Srbiji i dalje je od ključne važnosti, navodi tim MMF-a i dodaje da je nedavno usvojena strategija za državna preduzeća treba da pruži osnovu za reforme u cilju jačanja korporativnog upravljanja i za poboljšanje upravljanja ovim institucijama.
Kažu i da je brzo rješavanje prekomjernog oslanjanja na vršioce dužnosti direktora u državnim preduzećima i dalje od ključne važnosti.
Transformacija EPS-a u akcionarsko društvo i podjela Srbijagasa treba da se završe bez daljeg odlaganja, poručuju iz tima MMF-a i navode da se raduju brzoj privatizaciji Petrohemije, radi revitalizacije kompanije i smanjenja fiskalnih rizika.
Smatraju da napori na suzbijanju sive ekonomije treba da se nastave, uključujući jačanje e-fiskalizacije i proširivanje režima sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi na druge sektore.
Navode da bi razvoj domaćih tržišta kapitala kao i dalje podsticanje dinarizacije poboljšali finansijsku stabilnost i podržali srednjoročni rast.
Brži i održiviji rast u srednjoročnom periodu, kažu, zahtijevaće unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava, efikasnosti državnih preduzeća i politika zaštite životne sredine.
Smatraju da bi promovisanje zelenog rasta i unapređenje sistema socijalne zaštite podržali oporavak i osigurali održiviji razvoj i da ulaganja u zelenu infrastrukturu i prelazak u budućnost sa smanjenim emisijama ugljenika mogu podržati otvaranje novih radnih mjesta, a istovremeno povećavajući ekonomsku i ekološku otpornost.
Jačanje postojećih programa socijalne zaštite pomoglo bi u zaštiti ranjivih grupa, smanjenju nejednakosti i borbi protiv siromaštva, kažu u timu MMF-u i zahvaljuju vlastima Srbije na iskrenim razgovorima i tjesnoj saradnji.
Navode i da je tim MMF-a vodio korisne konstruktivne razgovore u okviru Konsultacija po članu IV za 2021. godinu i postigao dogovor na nivou tima o politikama i reformama koje bi mogle biti podržane novim instrumentom PCI koji bi trajao do 2023. godine.
Dodaju i da Sporazum podliježe odobrenju uprave i Izvršnog odbora MMF-a, a da je razmatranje na Izvršnom odboru provizorno zakazano za drugu polovinu juna.
Tanjug
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca