Krediti sa valutnom klauzulom vezani za švicarski franak pali su na iznos od ukupno 15,4 miliona KM pa je protok vremena učinio da oni danas nisu problem kakav su svojevremeno bili, izvještava Indikator.ba.

Podaci Ccentralne banke BiH pokazuju da su tzv. švicarci“ još simbolično zastupljeni u sektoru javnih preduzeća sa udjelom od 0,1 milion KM, a preostatak od 15,3 miliona KM još uvijek opterećuje zaduženo stanovništvo.

Krediti koji imaju klauzulu promjenljivosti kamatne stope vezanu za jednu od najvolatilniijih svjetskih valuta svjevremeno, 2008. godine, iznosili su 855,2 mil. KM.

Vremenski protok usljed čega je velikom broju kredita istekao rok otplate ili su postupci završeni namirenjem kroz ovrhe, kao i mjere koje je klijentima ponudila banka „istopili“ su ove kredite pa su oni ostali problem za manju grupaciju ljudi.

Članovi Udruženja korisnika kredita „Švicarac“ juče su protestima ispred Addiko banke, koja je jedina u BiH davala ovu vrstu kredita, ponovo ukazali na svoj problem.

Međutim, usvajanje zakona o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima u konvertibilne marke na dugom je štapu, jer su zastupnici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta na samom kraju prošle godine odbili hitnu parlamentarnu proceduru, a ovaj akt je vraćen u formu nacrta, a što postupak njegovog usvajanja znatno usporava.

Reklama

Međutim, na vidiku je potencijalno novi probem, a to su krediti sa valutnom klauzulom koji su vezani za euro.

Ukupno je takvih kredita u BiH 10,25 milijardi KM, od čega na stanovništvo otpada 5,66 milijardi KM. Od ukupnih kredita U BiH koji iznose 20,57 milijardi KM, polovina se odnosi na kredite s valutnom klauzulom.

Problem za banke mogla bi stvoriti inflacija, koja bilježi opasan rast u proteklim mjesecima, ali za koju nije lako prognozirati kako će se kretati u budućnosti.

Banke bi se mogle sučiti sa izazovom, jer su u proteklim godinama odobravale dugoročne kredite po niskim kamatnih stopama te im se može desiti da dođu u problem sa neto kamatnom maržom kada počnu rasti kamatne stope. Može se dogoditi prijetnja da im pasivna kamatna stopa bude viša od aktivne.

-To može biti ozbiljan udar na banke, može dovesti u pitanje njihov rezultat, ali ne u ovoj godini nego u godinama pred nama, kaže ekonomsita Marko Đogo.

Kao rezultat toga banke će se nastojati prilagoditi i prestati da daju kredite s fiksnim kamatnim stopama na dugoročnije kredite i fokusirati se na odobravanje kredita sa promjenjivom kamatnom stopom ili će se odlučivati da apriori povećaju kamatnu stopu anticipirajući kretanje inflacije i realnih kamatnih stopa u srednjem roku.

Reklama

Sturktura kredita koji imaju promjenjive kamatne stope vezane za euro je različita. Među njima postoje krediti sa kamatnim stopama koje su relativno promjenjive, što znači da su nekoliko godina fiksne pa u ostatku otplate promjenjive, kao i krediti sa promjenjivim kamatnim stopama koje su vezane za promjenu referentnih kamatnih stopa. Referente kamatne stope baš ne prate uvijek kretanje inflacije.

Iako niko ne može iznijeti preciznu prognozu hoće li nas inflacija zadesiti, uznemirenost se osjeća, a ekonomije u nastajanju, kako je upozorio i Međunarodni monetarni fond u svom blogu, sa strepnjom gledaju na rastuće kamatne stope.

Indikator.ba