Ključne kamatne stope u eurozoni su se prethodnih nekoliko godina razvijale isključivo u jednom pravcu – naniže. Tokom mandata bivšeg predsjednika Evropske centralne banke (ECB) Marija Dragija nije bilo ni jednog povećanja referentne kamatne stope.
Ona je, zapravo, posljednji put uvećana prije desetak godina, podsjeća njemački Handelsblatt.

To bi moglo da se promijeni tokom mandata aktuelne predsjednice ECB, Kristin Lagard. Bar tako očekuju evropski tržišni stručnjaci. Prema novom istraživanju Evropske centralne banke, oni vjeruju da će Centralna banka Evrope podići trenutno odlučujuću kamatnu stopu u maju 2024. godine.

Ovo su samo neki od rezultata novog istraživanja koje ECB tradicionalno sprovodi na šest sedmica uoči sastanka Savjeta. U njemu učestvuju tržišni učesnici iz različitih država eurozone.

Postavljaju im se pitanja koja se odnose na njihova očekivanja u vezi sa kupovinom obveznica, kamatnim stopama, inflacijom i rastom privrede.

U pogledu veličine uvećanja referentne kamatne stope ECB, učesnici istraživanja očekuju samo mali korak, odnosno uvećanje od deset baznih poena. Stopa je, da podsjetimo, sada minus 0,5 posto, odnosno trenutno banke koje drže višak likvidnih sredstava u ECB moraju da plate kamatu od 0,5 posto, prenosi Bankar.rs.

Jedno od pitanja za učesnike istraživanja je i koliki manevarski prostor ima ECB za smanjenje kamatnih stopa. Većina ekonomista smatra da će se doći do tačke u kojoj će ova praksa usporiti ekonomski razvoj, jer će klijenti banaka početi da podižu svoj novac i stavljaju ga u sef, koji će svakako manje platiti nego kamatu banci. Prema istraživanju ECB, ispitanici kao donju granicu stope depozita vide minus 0,8 posto.

Reklama

Trenutno najvažniji instrument ECB je kupovina obveznica putem programa posebno osmišljenog za vrijeme pandemije korone, PEPP. Program podrazumijeva fond od 1,85 bilion eura i, za sada, ima ograničen rok trajanja – do marta 2022. godine. Prema mišljenju ispitanika ECB, pretpostavlja se da će ova kupovina obveznica i biti okončana u predviđenom roku.

Pored PEPP, Evropska centralna banka kupuje i obveznice osmišljene ranijim programom APP, za 20 milijardi eura mjesečno. Po mišljenju ispitanika koji su učestvovali u istraživanju ECB, ove kupovine ću se zadržati duže, odnosno očekuje se da traju bar do decembra 2023. godine.

Pored monetarne politike, istraživanje takođe razmatra i očekivanja za dalji ekonomski razvoj. Ispitanici očekuju snažan rast, posebno ove godine. U prosjeku, nadaju se realnom rastu od 1,4 posto u drugom kvartalu, kao i 2,4 procenata u trećem i 1,3 posto u četvrtom kvartalu.

Očekuje se da će nezaposlenost u eurozoni u ovoj godini biti znatno iznad nivoa prije pandemije. Na kraju 2019. godine sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je 7,4 posto. Prema očekivanjima ispitanika, ovaj prag će ponovo biti dostignut tek u trećem kvartalu 2023. godine. Kada je u pitanju inflacija, ispitanici očekuju srednju vrijednost od 2,1 posto u trećem kvartalu i 2,3 procenata u četvrtom kvartalu, za eurozonu. Nakon toga, vjeruju ispitanici, doći će do značajnog slabljenja rasta cijena, te se očekuje da inflacija u prvom kvartalu 2022. godine bude 1,4 posto.

Biznisinfo

Reklama