PRIVREDA
Brašno iz mlinova “Novog Žitoprometa” krajem juna
Semberske ratare raduje ponovno pokretanje rada prehrambenog giganta, a prve količine brašna iz mlinova “Novog Žitoprometa” očekuju se uskoro.
“Očekujemo da krajem juna počnemo sa mljevenjem pšenice i sa proizvodnjom brašna u najvećem mlinsko-prerađivačkom kapacitetu u Semberiji u ‘Novom Žitoprometu’”, rekao je za Nezavisne novine Dušan Tomić, šef proizvodnje u ovoj fabrici.
Prema njegovim riječima fabrika se trenutno nalazi u velikom remontu.
“Što se tiče silosa, mi smo remont već uradili i počeli smo sa otkupom pšenice iz Srbije, oko 1.000 tona, tako da se ispred naše fabrike ponovo nalaze kolone kamiona”, kazao je Tomić.
Ističe da je, što se tiče ovogodišnjeg roda pšenice od domaćih poljoprivrednika, sigurno da će sve što može da prođe kroz kapiju “Novog Žitoprometa” biti otkupljeno.
“Moraćemo prilagoditi cijenu kvalitetu”, kazao je Tomić.
On podvlači da niko od poljoprivrednih proizvođača neće biti vraćen sa kapije ovog giganta.
“Vage su sto odsto baždarene, ispravne, i ulazna i izlazna, tako da nastavljamo onu priču koju smo i ranije imali”, pojasnio je Tomić.
Kako kaže, trenutno u “Novom Žitoprometu” radi 35 radnika.
“Proširenjem proizvodnje mi povećavamo broj radnika, tako da već od ponedeljaka primamo još pet radnika, to su uglavnom radnici koji su ranije radili u ‘Žitoprometu’ i koji su se nalazi na Zavodu za zapošljavanje”, kazao je Tomić.
Kako kaže, i semberski poljoprivrednici im svakodnevno dolaze i interesuju se za rad, ali i za način na koji će prodavati svoje žitarice.
“Ljudi su jedva dočekali da to bude ozbiljna i dobra priča i to nam sigurno daje vjetar u leđa”, kazao je Tomić.
Ističe da bi svi pogoni trebalo da budu u funkciji u narednih mjesec i po dana, a postepeno će se povećavati i broj radnika.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Semberija”, rekao je da je semberske ratare dočekala dobra vijest.
“Ponovno pokretanje ‘Žitoprometa’ je jedan veoma dobar potez za sve ratare koji proizvode žitarice sa našeg područja, ponovo imamo fabriku koja je bila jedna od najvećih u BiH”, kazao je Maletić.
Da je pokretanje ovog giganata značajno za sve poljoprivrednike sa ovog područja, smatra i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
“Nadamo se da će veća konkurencija među mlinarima uticati i na višu cijenu pšenice”, kazao je Bakajlić i istakao da se već šuška da bi otkupna cijena pšenice za ovogodišnji rod mogla da iznosi od 35 do 40 KM za 100 kilograma.
Problemi od 2018.
Kompanija ‘Pavgord’ je 18. januara ove godine kupila nepokretnu imovinu ‘Žitoprometa’ po cijeni od 3,1 milion maraka i tako postala stoprocentni vlasnik preduzeća.
Ova fočanska kompanija kupila je ranije i pokretnu imovinu mlinsko-prerađivačkog giganta te uplatila 600.000 maraka za doprinose radnicima kako bi im bio povezan radni staž.
Problemi u “Žitoprometu” javili su se 2018. godine. Silosi su tada bili puni pšenice, ali su pogoni stajali i sakupljali prašinu, jer ratarima nije bio plaćen rod.
Zbog neisplaćenih plata i doprinosa radnici su tada stupili u štrajk.
Do otvaranja stečaja u decembru 2019. godine “Žitopromet” je imao 113 zaposlenih.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca