PRIVREDA
Ništa od poskupljenja, brašno uskoro jeftinije?
Iako su mlinari do kraja godine najavili poskupljenja brašna u Bosni i Herecegovini, stabilizacija cijena pšenice na svjetskom tržištu i niže cijene goriva uticali su da se predomisle i trenutno to odgode.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, rekao je za „Nezavisne“ da su mlinari ranije najavili da će doći do poskupljenja brašna za 10 odsto, ali je sada drugačija situacija.
„Cijena pšenice se stabilizovala, a potražnja za žitaricama je nešto smanjena. Nadamo se da će ovako ostati i da neće doći do poskupljenja pšenice“, naveo je Pelemiš.
Na pitanje da li će zbog stabilizacije cijena pšenice na tržištu, ali i pojeftinjenja goriva doći do smanjenja cijena brašna, Pelemiš odgovara da je to u ovom trenutku teško prognozirati.
„Situacija se mijenja iz momenta u moment. Sve će na kraju zavisiti i od potražnje. Cijene goriva jesu nešto pale, a pšenice su se stabilizovale, imamo zaliha, ali bilo kakve prognoze o cijenama su nezahvalne. Ovo bi trebalo uticati da ne dođe do najavljenog poskupljenja brašna i mi se trudimo da do toga ne dođe. Doći će do nekih malih korekcija, ali pekarski proizvodi ne bi trebalo da poskupe“, kazao je Pelemiš.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik „Krajina klasa“, te lanca pekara „Manja“, istakao je da još ne zna šta će se dešavati na tržištu, te da su ovoj kompaniji povećane cijene brašna sredinom novembra.
„Čuo sam da padaju cijene, i može se desiti da, ako se nastavi ovaj trend, u narednom periodu mlinari spuste cijene brašna. Ukoliko se to desi i budu snižene cijene brašna, mi ćemo vidjeti koliko će to biti i onda definisati cijene pekarskih proizvoda. Bitno je da nema daljeg rasta“, naglasio je Trivić.
Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, naveo je da naši mlinari nabavljaju pšenicu od strane svojih dobavljača po cijeni koja prevashodno utiče na cijenu brašna.
„Posljedica viših cijena pšenice je i cijena hljeba i pekarskih proizvoda.
Naši mlinari zavise isključivo od nabavke iz susjednih zemalja, Srbije, Hrvatske i Mađarske, a svi oni znaju da nemamo dovoljno vlastite proizvodnje ni robnih rezervi pa takvu situaciju iskorištavaju stalnim povećanjem cijene pri svakoj isporuci. Očekivano je da, ako dođe do pada cijena pšenice i goriva, u konačnici dođe i do pojeftinjenja brašna i pekarskih proizvoda“, objašnjava Selimović.
Podsjećamo, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ranije je najavio da će brašno poskupjeti do kraja godine jer pšenica poskupljuje na berzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine, te da bi nadležni trebalo da imaju robne rezerve, programe i mjere kako bi zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.
Inače, trenutno vreća standardnog brašna od 25 kilograma košta u prodavnicama od 30 do 33 KM.
Nezavisne novine
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke