PRIVREDA
Novim zakonom vina iz BiH će bolje teći na nova tržišta
Bosna i Hercegovina bi do novembra 2024. godine morala zakonski regulisati oblast vinarstva i vinogradarstva kako proizvođači grožđa i vina ne bi dobili zabranu izvoza u EU, ali i dalje, naveli su naši sagovornici, a ako novi zakon bude usvojen, moći će da se šire na nova tržišta.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za „Nezavisne“ ističu da bi ovaj prvi bh. zakon o vinama, koji je usaglašen više od 95 posto, uskoro trebalo da bude pred Vijećem ministara BiH, a potom i u parlamentarnoj proceduri.
Isto su „Nezavisnim“ potvrdili i članovi posebnih radnih grupa iz oba entiteta koje su formirane kako bi radile na ovom zakonu.
Zakon će, kažu vinari, omogućiti bolji plasman proizvoda iz BiH na tržištu EU, ali i usaglašavanje sa evropskim zakonom.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je nedavno da će ovaj zakon omogućiti bh. vinarima da zadrže evropsko tržište i da još više izvoze.
Košarac je ukazao na važnost da se uredi ova oblast jer u BiH postoji oko 70 proizvođača vina, a godišnja proizvodnja iznosi od 17 miliona do 19 miliona litara.
Usvajanje zakona je, dodao je, jedan od uslova za povlačenje sredstava iz evropskih fondova namijenjenih za vinogradarstvo i proizvodnju vina, a vinarima će omogućiti da obezbijede nova tržišta i postojeća tržišta zaštite i zadrže.
Govoreći o uvozu grožđa za proizvodnju vina u BiH, Košarac je rekao da treba pojačati kontrolu uvoza grožđa koje se koristi za tu namjenu.
On je rekao da postoji snažna podrška proizvođačima vina da zadrže tržište EU i da se otvore nova tržišta za njih, za šta je potrebno i njihovo veće prisustvo na sajmovima.
Radovan Vukoje, član Radne grupe i poznati proizvođač vina iz Trebinja, za „Nezavisne“ ističe da je veoma bitna stvar donijeti ovaj zakon, te da je aktivno učestvovao u radu na nacrtu zakona, jer je bio usklađen sa standardima i zakonima EU.
„Nama je to veoma bitno zbog izvoza, jer izvozimo na tri kontinenta. Radimo i u Evropi, i u Aziji, i u Americi i jako nam je bitno da naša zemlja bude sređena, da se sredi tržište, da se uopšte donese pravna regulativa i da se donesu određeni propisi“, rekao je Vukoje.
Da biste upoznali jedan narod, istakao je on, probajte njegovo vino, i onda ćete znati kakvi su to ljudi.
„Da bismo mi imali sve to, potreban nam je bio ovaj zakon. Dobrim dijelom smo to uradili i na dobrom smo putu i da će zakon biti brzo donesen. To očekujem jer nam je zakon potreban“, kazao je Vukoje.
Ističe da je problem činjenica da je vino akcizna roba, a ono je u EU prehrambeni proizvod.
„To bi se moglo riješiti podzakonskim aktima. U EU je proizvodnja vina proizvodnja hrane. To je sljedeći posao, kao i rejonizacija“, kazao je Vukoje.
Marko Ivanković, član radne grupe i direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, kaže da će se ovim zakonom uskladiti sa odredbama EU i da je to obaveza BiH da uradi do novembra 2024. godine.
„Moramo uskladiti zakonodavstvo, prije svega sa odredbom 1308 iz 2013. godine, a tiče se Zakona o organizaciji tržišta poljoprivrdno-prehrambenih proizvoda EU. To je jedna stvar, a drugo je obaveza da donesemo odgovarajuće pravilnike kada je u pitanju Zakon o vinu, a da bismo mogli u novembru 2024. godine nastaviti izvoziti. Ukoliko ne budemo imali zakon u tom roku, mislim da ćemo dobiti zabranu izvoza vina iz BiH u EU. Ovo je vrlo važno, napraviti taj zakon i još važnije napraviti podzakonske propise. Znači, pravilnike“, rekao je Ivanković.
Ističe da je najbitnije utvrditi koji su to proizvodi, šta je to proizvodnja grožđa, područje za proizvodnju, sorte loze, posebne enološke prakse koje su svuda u svijetu iste.
„Moramo utvrditi zabrane, moramo utvrditi šta je to destilacija, šta su to rakije i jedno od najbitnijeg oznake izvornosti, oznake geografskog porijekla, tradicionalne izraze koji treba da budu usklađeni sa legislativnom EU. To je bitno da bismo mogli koristiti naše tradicionalne izraze za vrhunsko stono vino. Moramo napraviti registar zaštićenih oznaka porijekla, moramo napraviti registar tradicionalnih oznaka i sve to mora biti gotovo do 2024. godine. Tu su još i nadzor nad proizvodnim potencijalom, vina u ugostiteljstvu, certifikati, pa inspekcijske kontrole i ko radi stručne laboratorijske poslove vezane za izvoz i uvoz. Moramo urediti i tzv. aromatizirane organske proizvode i voćna vina“, nabrojao je Ivanković.
Ističe da su blizu kraja i smatra da će zakon biti usvojen, ali onda treba brzo raditi na podzakonskim aktima, da bi zakon bio živ i primjenjiv u praksi.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca