Connect with us

PRIVREDA

Investitore ne mamiti jeftinom radnom snagom, nego kvalitetom

Objavljeno

 


Ekonomije zemalja zapadnog Balkana, među njima i BiH, mogu i treba da iskoriste krizu izazvanu virusom korona, te da u cilju privlačenja stranih investitora više ulože u obrazovanje kvalifikovanog stručnog kadra, razvoj infrastrukture i podsticajnog ekonomskog ambijenta koji će region učiniti konkuretnijim.

Ocjena je ovo studije „Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postkovid periodu“, koju je realizovao Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF ZB6) u saradnji sa Bečkim ekonomskim institutom, uz podršku Projekta komorskog partnerstva za zapadni Balkan.

Sa druge strane, bh. ekonomski stručnjaci navode da je situacija u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana nešto komplikovanija zbog političke situacije, te da je to dodatni kamen spoticanja kada je riječ o privlačenju inostranih investitora i jedan od razloga zašto strane kompanije teže ulažu u BiH.

Kako je navedeno u ovoj studiji, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi da imaju velike koristi od trenda vraćanja proizvodnje multinacionalnih kompanija iz Azije u Evropu.

U studiji se navodi da su neke agencije za promociju investicija sa zapadnog Balkana izjavile u intervjuima s projektnim timom partnerskih komora da već primjećuju povećano interesovanje stranih kompanija.

„Istraživanja i intervjui pokazuju da je većina njemačkih kompanija koje su investirale u zapadni Balkan zadovoljna svojim iskustvom“, stoji u ovoj studiji.

Reklama

Kako se navodi, rezultati studije pokazali su da je odluka o ulaganju na zapadnom Balkanu složenija i da se zasniva na kombinaciji relativno niskih plata radnika, dostupnosti obrazovane radne snage i geografske blizine EU.

Drugim riječima, većina stranih kompanija ulaže u zemlje zapadnog Balkana zbog jeftine radne snage.

„Tokom posljednjih 15 godina, strategija privlačenja stranih investitora zasnivala se prije svega na niskim troškovima i dostupnosti jeftine radne snage, niskim porezima i izdašnim pogodnostima koje vlada daje stranim investitorima“, navedeno je u ovoj studiji.

Kao jedno od rješenja se navodi da bi, umjesto da se promovišu kao jeftine destinacije, region mogao imati koristi od promocije sebe kao visokokvalitetnih destinacija, unapređivanjem i modernizacijom obrazovnih sistema, infrastrukture i upravljanja i saradnjom između domaćih i stranih kompanija kako bi se obezbijedilo pozitivno prelivanje tehnologije.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da je u BiH situacija možda i dodatno otežana u odnosu na druge zapadnobalkanske zemlje zbog političke situacije.

On je istakao da ono na čemu se najviše treba raditi je stabilna politička situacija, jer je ona u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana najteža.

Reklama

„Najgore je što ona kao takva permanentno traje dugi niz godina. Možete imati dobre kadrove, pouzdanost, posvećenost poslu, ali ako nemate stabilnu političku situaciju, mnogi investitori će izbjegavati da investiraju u takva politički nestabilna područja“, mišljenje je Dudukovića.

Dodao je da svakako treba raditi na obrazovanju stručnog kadra, te izgradnji infrastrukture.

„Slažem se da treba ulagati u obrazovanje, te da ne treba samo gledati na jeftinu radnu snagu, već i na obrazovanu radnu snagu. Jedan inženjer ili IT stručnjak kod nas je jeftiniji nego što je isti takav profil u zemljama zapadne Evrope i samim tim će i takvim kompanijama biti u interesu da investiraju u BiH“, istakao je Duduković.

Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da se firme koje su u ranijem periodu bile na teritoriji Azije sada vraćaju u Evropu, te da će im u tom smislu zapadni Balkan biti povoljan i interesantan.

„Potrebni su i bolji zakoni u smislu poreza na dobit, poreza na dodatnu vrijednost, ali pored svega toga paralelno treba raditi na poboljšanju političke situacije, naravno ako su politički akteri spremni i žele da to urade“, rekao je Duduković za „Nezavisne“.

Odgovori stranih kompanija zašto su investirali u zapadni Balkan

22 odsto Zbog relativno niskih zarada radnika

Reklama

19 odsto Zbog geografske lokacije zemlje

16 odsto Zbog obrazovane radne snage u zemlji

14 odsto Zbog potencijala novog tržišta

9  odsto Zbog relativno niskih poreza

9 odsto  Zbog podsticaja koje država daje

4 odsto  Zbog dobre infrastrukture u zemlji

Reklama

2 odsto  Zbog dobrih institucija i državnog upravljanja u zemlji

5 odsto  Ostalo

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu