PRIVREDA
Investitore ne mamiti jeftinom radnom snagom, nego kvalitetom
Ekonomije zemalja zapadnog Balkana, među njima i BiH, mogu i treba da iskoriste krizu izazvanu virusom korona, te da u cilju privlačenja stranih investitora više ulože u obrazovanje kvalifikovanog stručnog kadra, razvoj infrastrukture i podsticajnog ekonomskog ambijenta koji će region učiniti konkuretnijim.
Ocjena je ovo studije „Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postkovid periodu“, koju je realizovao Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF ZB6) u saradnji sa Bečkim ekonomskim institutom, uz podršku Projekta komorskog partnerstva za zapadni Balkan.
Sa druge strane, bh. ekonomski stručnjaci navode da je situacija u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana nešto komplikovanija zbog političke situacije, te da je to dodatni kamen spoticanja kada je riječ o privlačenju inostranih investitora i jedan od razloga zašto strane kompanije teže ulažu u BiH.
Kako je navedeno u ovoj studiji, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi da imaju velike koristi od trenda vraćanja proizvodnje multinacionalnih kompanija iz Azije u Evropu.
U studiji se navodi da su neke agencije za promociju investicija sa zapadnog Balkana izjavile u intervjuima s projektnim timom partnerskih komora da već primjećuju povećano interesovanje stranih kompanija.
„Istraživanja i intervjui pokazuju da je većina njemačkih kompanija koje su investirale u zapadni Balkan zadovoljna svojim iskustvom“, stoji u ovoj studiji.
Kako se navodi, rezultati studije pokazali su da je odluka o ulaganju na zapadnom Balkanu složenija i da se zasniva na kombinaciji relativno niskih plata radnika, dostupnosti obrazovane radne snage i geografske blizine EU.
Drugim riječima, većina stranih kompanija ulaže u zemlje zapadnog Balkana zbog jeftine radne snage.
„Tokom posljednjih 15 godina, strategija privlačenja stranih investitora zasnivala se prije svega na niskim troškovima i dostupnosti jeftine radne snage, niskim porezima i izdašnim pogodnostima koje vlada daje stranim investitorima“, navedeno je u ovoj studiji.
Kao jedno od rješenja se navodi da bi, umjesto da se promovišu kao jeftine destinacije, region mogao imati koristi od promocije sebe kao visokokvalitetnih destinacija, unapređivanjem i modernizacijom obrazovnih sistema, infrastrukture i upravljanja i saradnjom između domaćih i stranih kompanija kako bi se obezbijedilo pozitivno prelivanje tehnologije.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da je u BiH situacija možda i dodatno otežana u odnosu na druge zapadnobalkanske zemlje zbog političke situacije.
On je istakao da ono na čemu se najviše treba raditi je stabilna politička situacija, jer je ona u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana najteža.
„Najgore je što ona kao takva permanentno traje dugi niz godina. Možete imati dobre kadrove, pouzdanost, posvećenost poslu, ali ako nemate stabilnu političku situaciju, mnogi investitori će izbjegavati da investiraju u takva politički nestabilna područja“, mišljenje je Dudukovića.
Dodao je da svakako treba raditi na obrazovanju stručnog kadra, te izgradnji infrastrukture.
„Slažem se da treba ulagati u obrazovanje, te da ne treba samo gledati na jeftinu radnu snagu, već i na obrazovanu radnu snagu. Jedan inženjer ili IT stručnjak kod nas je jeftiniji nego što je isti takav profil u zemljama zapadne Evrope i samim tim će i takvim kompanijama biti u interesu da investiraju u BiH“, istakao je Duduković.
Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da se firme koje su u ranijem periodu bile na teritoriji Azije sada vraćaju u Evropu, te da će im u tom smislu zapadni Balkan biti povoljan i interesantan.
„Potrebni su i bolji zakoni u smislu poreza na dobit, poreza na dodatnu vrijednost, ali pored svega toga paralelno treba raditi na poboljšanju političke situacije, naravno ako su politički akteri spremni i žele da to urade“, rekao je Duduković za „Nezavisne“.
Odgovori stranih kompanija zašto su investirali u zapadni Balkan
22 odsto Zbog relativno niskih zarada radnika
19 odsto Zbog geografske lokacije zemlje
16 odsto Zbog obrazovane radne snage u zemlji
14 odsto Zbog potencijala novog tržišta
9 odsto Zbog relativno niskih poreza
9 odsto Zbog podsticaja koje država daje
4 odsto Zbog dobre infrastrukture u zemlji
2 odsto Zbog dobrih institucija i državnog upravljanja u zemlji
5 odsto Ostalo
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca