PRIVREDA
Med neće biti zaslađen dobrim prinosima
Nagle promjene temperature, kao što su izuzetno visoke temperature u junu i suša, a prije toga kišovit maj, uticale su da i ove godine prinosi meda budu loši, a ništa bolje neće biti ni u narednom periodu, ističu predstavnici udruženja pčelara u BiH. Međutim, tvrde da cijene meda zasad ipak neće ići naviše.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, za „Nezavisne“ kaže da je situacija ista u posljednje tri-četiri godine.
„Pčelari su u zaista nezavidnoj poziciji. Već nekoliko godina su bez prinosa, a mi imamo dobar dio pčelarske populacije koja živi isključivo od pčelarstva i hrane porodicu od toga“, rekao je Barašin.
Prema njegovim riječima, na našim prostorima glavne paše počinju u maju i junu.
„Imali smo kompletan maj kišan, tako da pčele nisu bile u prilici da iskoriste tu pašu. Poslije toga, iz kišnih dana nastale su izuzetno visoke temperature bez dužih intervala sa kišom, što utiče na ljude, ali i na pčele“, kazao je Barašin.
Ističe da pčele više nisu u kondiciji da mogu da donesu med kao u normalnim godinama.
„Teško da se tu može nešto bitnije promijeniti. Glavne paše su izostale, tako da ovu godinu možemo smatrati izuzetno lošom“, rekao je Barašin.
Da su na slabe medonosne godine u našim krajevima uticale klimatske prilike slaže se i Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
„Tokom proljeća su bili kišni periodi i vjetrovi, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura“, rekao je Deljo.
Kako kaže, opšte je poznato da medonosne pčele mede do 27 stepeni, ali je temperatura od 27 stepeni u zadnje vrijeme takoreći niska.
Dodaje da pčele imaju više problema te da se muče sa donošenjem vode.
„Takođe je opšte poznato da je najmedonosnija pčelinja paša bagrem, međutim ona zavisi i od prošlogodišnjih padavina. Ove godine smo imali prinose samo u tragovima, ali značajne količine nismo imali“, kazao je Deljo.
Dodaje da je u toku druga paša, lipa, odnosno kesten, kao i livada, te da ima nekih naznaka, ali da je to svakako nedovoljan prinos meda.
„U BiH kroz stacionarno pčelarstvo imamo tri-četiri paše. Nama je dovoljna jedna pčelinja paša da bismo pokrili troškove i pčelarstvo učinili održivim“, kazao je Deljo.
On ističe da je pčelarstvo ipak budućnost te da je važno da pčelari ne odustaju.
„Iako je ove godine slabiji prinos, još nije sve izgubljeno“, naglasio je Deljo.
Naime, kako kaže, prema podacima koje ima, 8.000 pčelara je registrovano na prostoru BiH, a raspolažu s oko 400.000 košnica.
„To je značajan potencijal, međutim društvo i zajednica ne vode adekvatnu brigu, tako da je pčelarstvo i te kako zapostavljeno“, rekao je Deljo.
Iako će ove godine biti loši prinosi meda, Barašin ističe da to neće značajno uticati na cijene.
„One se u zadnje dvije-tri godine nisu bitnije mijenjale, osjeti se blagi porast. Cijene se razlikuju po regijama. U nekim dijelovima Republike Srpske sada su 16 KM, a ranije su bile 15 KM“, kazao je Barašin.
Dodaje da znaju da ljudi, pogotovo penzioneri, koji su i najveći konzumenti meda, nisu baš u prilici da redovno kupuju, tako da moraju voditi računa o cijenama ovog proizvoda.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca