PRIVREDA
Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju
Legalna proizvodnja duvana u BiH iz godine u godinu je sve manja, a krajnje loša situacija u ovoj grani poljoprivrede, prema riječima uzgajivača, mogla bi već sljedeće godine dovesti do potpune obustave proizvodnje.
Kako proizvođači ističu, nekoliko je razloga zašto je duvanska proizvodnja u BiH iz godine u godinu sve lošija, a to su, kako navode, zatvaranja domaćih fabrika duvana, male premije, jačanje crnog tržišta, monopol velikih kompanija i, kako su rekli, „nerazumna politika UIO BiH“.
Na danas održanom sastanku u Bijeljini su ustvrdili da postoji loš odnos Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) prema proizvođačima duvana, dok sa druge strane iz UIO su saopštili da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o duvanu.
Zbog svega navedenog organizatori proizvodnje duvana su juče održali sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija, na kojem su donijeli nekoliko zaključaka.
Svetozar Mihajlović, savjetnik direktora u kompaniji „Duvan“ Bijeljina, ističe da je proizvodnja duvana u BiH postala nerentabilna, a rekao je i da je „UIO konfiskovala organizatore proizvodnje duvana“.
„UIO je zbog pritisaka crnog tržišta i ilegalne proizvodnje praktično konfiskovala našu proizvodnju, za šta nije imala nikakav zakonski okvir“, naveo je Mihajlović.
Upozorio je da zbog toga proizvođači duvana sljedeće godine neće moći preuzeti proizvodnju.
„Imamo nerazumnu politiku UIO koja nameća pravila koja ne postoje nigdje u okruženju u proizvodnji duvana i koja svoje slabosti i nemoć u borbi protiv crnog tržišta prenosi na nas koji smo organizatori legalne proizvodnje duvana“, kazao je Mihajlović.
Prema njegovim riječima, UIO BiH obračunava dupli porez na promet, 17 plus 17 odsto, što je dovelo do situacije da se onemogući otkup duvana.
„Nekada je proizvodnja duvana bila oko 8.000 tona, a sada oko 500 tona“, kaže on.
Jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka, prema njegovim riječima, bio je i da Miro Džakula, direktor UIO BiH, još jednom razmotri situaciju, te pokuša riješiti novonastali problem.
„Zamolili smo resorne ministre poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zakažu sastanak sa UIO BiH i da razmotre otkup duvanske proizvodnje u BiH“, kazao je Mihajlović.
Iz UIO BiH su juče saopštili da su, kao i kod svih ostalih obveznika indirektnih poreza, kod organizatora proizvodnje sirovog duvana u BiH vršene redovne poreske kontrole, te da je u tim kontrolama naknadno utvrđena poreska obaveza koja nije bila prijavljena u PDV prijavama i nije bila plaćena.
„Jedna od bitnih činjenica koje su dovele do obračuna dodatnih obaveza je i okolnost da svu proizvodnju duvana proizvođači moraju predati organizatorima proizvodnje sirovog duvana u BiH, a u konkretnim slučajevima nisu postojale evidencije o cjelokupnim količinama duvana koji je shodno Zakonu o duvanu morao biti predat“, navodi se u saopštenju UIO BiH.
Naglasili su da, ako su organizatori u procesu predaje duvana uočili nepravilnosti bilo koje vrste, onda su bili u zakonskoj obavezi da kontaktiraju poljoprivrednu inspekciju, te da se utvrdi gdje je i šta se desilo sa količinama duvana koji im eventualno nije predat i da za to imaju dokaze.
„Inspektori UIO su izvršili kontrole i u svakom pojedinačnom postupku naknadno utvrdili obavezu PDV-a gdje je na to ukazivala raspoloživa dokumentacija“, stoji u saopštenju UIO BiH.
Dodali su da svaki poreski obveznik ima pravo žalbe, te da su to iskoristili i organizatori proizvodnje sirovog duvana u BiH.
„Po okončanju upravnog postupka u UIO pokrenuti su sporovi pred Sudom BiH, a kako je navedeno, jedan od tih postupaka je okončan presudom Apelacionog vijeća Suda BiH. Za svaki ostali postupak koji se okonča pred Sudom BiH, svaka pojedinačna odluka biće obavezujuća za postupanje i za UIO“, zaključili su u UIO.
Govoreći o proizvodnji duvana, Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naveo je za „Nezavisne“ da dio proizvođača duvana u RS nije registrovan, posebno u predjelu Hercegovine.
Dodao je da je pitanje gdje ti proizvođači nabavlju sjemena duvana.
„Oni koji legalno rade legalno sklapaju ugovore sa otkupljivačima. Problem su ugovorene količine duvana, jer se nikad ne zna koliko će duvan da rodi, a problem je što se porezi isplaćuju na ugovorenu količinu, a ne na isporučenu“, rekao je Maletić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za „Nezavisne“ su naveli da je ove godine planirana sjetva duvana na oko 920 hektara, dok je prošle godine procijenjena površina zasađena duvanom bila oko 815 hektara.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca