PRIVREDA
Udruženja potrošača i inspektori upozoravaju: Sniženja koja skupo koštaju
Zbog sezonskih sniženja koja su u toku, građani hrle u trgovine i tržne centre kako bi izdvojili nešto manje novca za stvari koje im se sviđaju ili im trebaju, ali ta sniženja su često samo mamac i nerijetko se iznenade kada uđu unutra i shvate da cijene i nisu baš onakve kako su predstavljene, ističu iz udruženja potrošača u BiH i upozoravaju kupce da budu oprezni prilikom kupovine na popustima.
Kupcima su privlačni i natpisi u izlozima, kao što su: „2 za 1“, „3 za 1“, što je, prema riječima Gordane Bulić, predsjednice Udruženja potrošača „Klub potrošača“ Tuzlanskog kantona, dobar trik, jer kada to potrošač vidi, veća je vjerovatnoća da će ući u radnju.
„Kupac će, kada vidi ovakav natpis, ući u radnju, a samim tim je i veća vjerovatnoća da će, ako uđe, i kupiti nešto, nego ako uopšte ne uđe u radnju“, kazala je Bulićeva za „Nezavisne“.
Ističe da bi time trebalo da se pozabave inspekcijske službe, jer je propisano kada i na koji način se može oglašavati kada je roba na rasprodaji.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da često pokreću akcije kako bi se došlo do svih koji nesavjesno posluju kada su u pitanju popusti 1+1 gratis.
„Svaki gratis mora zaista biti gratis, ne može biti, kao što smo nekad imali slučajeve, da je puna cijena, odnosno da je razlika između prave cijene i trenutne cijene samo pet feninga“, kazala je Marićeva za „Nezavisne“.
Prema njenim riječima, ranije je bilo više ovakvih situacija, ali vjeruje da ih ima i sada, iako je, kako kaže, u ovom šarenilu i količini proizvoda, vrlo teško propratiti sve te gratise i uopšte sva sniženja.
Jedna Banjalučanka kaže da je ušla nedavno u jednu prodavnicu obuće i da je našla cipele na sniženju, a onda vidjela ispod pravu cijenu koja je bila niža od te na sniženju.
„Prodavačica je na moje pitanje zašto je to tako pokušala nešto da zakamuflira pričom o kalkulacijama cijena, a ja sam se samo okrenula i izašla iz radnje. Inače, kupovina na sniženjima nekad me skuplje koštala nego da sam kupovala kad nisu bile navodne akcije, jer nisam oprezna“, rekla je ova Banjalučanka.
Iz Inspektorata RS su za „Nezavisne“ potvrdili da je Republička tržišna inspekcija u ovoj godini kontrolisala cijene 1.860 puta te da su kod pet odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti, koje su se najčešće odnosile na isticanje cijena, a u smislu da cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima.
„Događalo se da inspektori povremeno utvrde da su trgovci objavom akcije tipa 1+1 gratis obmanuli potrošače u pogledu cijene proizvoda koja je nudila navodne ‘pogodnosti’, a čime su ih naveli da kupe proizvod koji možda inače ne bi“, navode iz Inspektorata RS.
Kao primjer navode kozmetičke proizvode gdje je istaknuta cijena od 12,40 KM za dva proizvoda od kojih bi jedan trebalo da bude gratis, jer je tako i oglašeno od strane trgovca.
„Uvidom u pojedinačne cijene u poslovnim knjigama utvrđeno je da cijena jednog proizvoda iznosi 9,30 KM, a drugog 4,95 KM, što zajedno iznosi 14,25 KM. Iako u konkretnom slučaju postoji razlika u cijeni, jer su pojedinačni proizvodi skuplji za oko dvije KM, trgovac je ipak obmanuo potrošača, jer drugi proizvod nije bio gratis, kao što je navedeno“, navode iz Inspektorata RS.
Bulićeva je istakla da i roba koja dolazi u BiH iz visokorazvijenih zemalja nije često prvoklasna.
Ta roba je, kako kaže, iz prethodne sezone, oni je tamo pakuju u velike teretne kutije i prodaju na kilogram.
„Kada ta roba dođe kod nas, ako se ne proda u sezoni, vremenom promijeni boju, ostari, tako da su te rasprodaje masovne. Potrošači zbog toga moraju biti oprezni kada kupuju tu robu“, upozorila je Bulićeva.
Prema riječima Marićeve, u ovom periodu dolazi veliki broj ljudi iz dijaspore, tako da je sada, s obzirom na gužve, teško propratiti kupovine.
„I zbog svakodnevnog tihog poskupljena proizvoda teško je doći do toga šta je zaista na sniženju, da li je to to roba koja je stvarno na sniženju ili je ona dostigla neke druge cijene“, kazala je Marićeva.
Iz udruženja potrošača ističu da često upozoravaju potrošače da sve dobro pregledaju kada kupuju, da budu racionalni te da uzmu račune, jer, kako kažu, kod nas je navika da se često kupuje impulsivno i bez razmišljanja i provjeravanja.
Kolike su kazne
Iz Inspektorata RS ističu da je Zakonom o zaštiti potrošača propisana kazna za trgovca kao pravno lice u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom.
Kazne su od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca