PRIVREDA
Za povrat poreza donji prag 850 KM
Da bi ostvario pravo na umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak za jednog člana uže porodice, radnik u Republici Srpskoj mora da ima platu od najmanje 850 maraka, ali mjesečni iznos povrata poreza od 1. jula, kada su zakonske izmjene stupile na snagu, uduplan je na 15 maraka.
U Poreskoj upravi RS pojašnjavaju da je izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisano da je osnovni lični odbitak poreske osnovice poreza na lična primanja povećan sa 6.000 na 8.400 KM godišnje, što iznosi 700 KM na mjesečnom nivou.
– Iznos osnovnog ličnog odbitka poreske osnovice po osnovu izdržavanih članova uže porodice povećan je sa 900 na 1.800 KM godišnje, odnosno mjesečni iznos povećan je sa 75 na 150 KM – objasnili su u Poreskoj upravi.
Kada je riječ o najmanjoj plati radnika koja je potrebna za ostvarenje tog prava, podsjećaju da se ona utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o radu.
– Uzimajući u obzir iznos osnovnog ličnog odbitka od 700 KM najmanju platu koju bi radnik trebalo da ima da bi ostvario umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak za jednog člana uže porodice je 850 KM, a za dva člana 1.000 KM – istakli su u Poreskoj upravi.
Novi propisi zbunili su radnike koji su ovih dana zatražili poresku karticu, jer su ranije pravo na umanjenje na osnovu izdržavanih članova porodice imali i oni čija je plata bila 575 KM.
– Nakon što smo dobili dijete odlučio sam da tražim povrat poreza s obzirom na to da izdržavam suprugu i dijete. Međutim, poslodavac mi je rekao da na to više nemam pravo jer moja plata nije dosegla prag potreban za dvoje izdržavanih članova. Ostao sam na istom jer sad ću za jednog člana dobijati 15 KM, koliko bi po starom imao za dvoje – rekao je Banjalučanin Nikola Perić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić ističe da prosječna plata u privredi iznosi do 800 maraka.
– Druga priča je to što dobar dio radnika ima prikazanu nižu platu, zbog zloupotreba i isplata plata na crno. Primjetno je da se isplate u kovertama smanjuju, ali ih i dalje ima puno. Problem nije u odluci Vlade nego u isplatama plata – rekao je Trivić koji je i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje i lanac pekara “Manja”. Dodao je da od 550 zaposlenih u njegovoj firmi 120 koristi poreske olakšice.
Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS Goran Savanović rekao je da su plate u ovom sektoru niske i da je malo onih koji imaju bar 850 maraka mjesečno.
– Poboljšanje će se osjetiti kod odbitka poreza na 700 maraka, to je nekih dvadesetak maraka i ništa više. Trenutna situacija je takva da se u ugostiteljstvu dižu plate zbog sezone i dostižu i 1.000 maraka, ali smatram da je to kratkog daha. Osim toga, pitanje je i na koje iznose su ti radnici prijavljeni jer znamo da i dalje ima onih koji dio te plate dobijaju u koverti – rekao je Savanović i dodao da je svako povećanje plate dobro, te da je trenutno nedostatak stručnog kadra najveći problem.
Poreske kartice
U Poreskoj upravi RS pojašnjavaju da će Uprava za obveznike koji ostvaruju pravo na umanjenje poreske osnovice po osnovu izdržavanih članova uže porodice i kojima je po tom osnovu izdata poreska kartica, izvršiti usklađivanje, odnosno promjenu podataka o iznosu prava na umanjenje poreske osnovice u skladu sa zakonom. S tim u vezi, obveznici nisu dužni podnositi novi zahtjev za izdavanje poreske kartice.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca