PRIVREDA
Za robu iz BiH više neće biti dugih zastoja
Svi proizvođači voća i povrća koji izvoze svoje proizvode iz BiH moraju to najaviti na vrijeme, a hrvatski organi će u tom smislu biti fleksibilni i sve će biti pregledano taj dan, rekao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u BiH.
On je danas posjetio granični prelaz u Gradišci i razgovarao s Andrijom Mikulićem, glavnim državnim inspektorom Hrvatske, o problemima izvoza voća i povrća iz BiH.
Podsjećamo, bh. proizvođači svježeg voća i povrća su se u proteklom periodu žalili da predugo čekaju na graničnom prelazu sa Hrvatskom, da fitosanitarna inspekcija kratko radi te da im duga čekanja kvare robu kojom su onda nezadovoljni inostrani kupci.
Košarac je istakao da je u prvoj polovini jula na graničnom prelazu Stara Gradiška pregledano i u Hrvatsku propušteno 106 pošiljki voća i povrća iz BiH.
„Informisan sam da su dosadašnja praksa i analiza stanja utvrdili da hrvatska strana može dnevno da pregleda između 14 i 18 pošiljki“, istakao je Košarac.
Dodao je da vjeruje da će u tom kontekstu uspjeti da obezbijede adekvatan spoljnotrgovinski promet proizvoda iz BiH tranzitno kroz Hrvatsku, a najvećim dijelom upućenih na tržište Slovenije.
„Apelovao sam i zamolio Mikulića da se, ukoliko se broj prijavljenih kamiona poveća, razmotri mogućnost produženja radnog vremena na graničnim prelazima, za šta postoji fleksibilna spremnost hrvatskih organa“, kazao je Košarac.
Na pitanje novinara da li je problem što u BiH ne postoji zakon o carinskim prekršajima, a u vezi sa digitalnim prijavama pošiljki, Košarac je rekao da bi jedan od odgovora mogao biti „mali Šengen“.
„Primjena ovog modela ubrzala bi protok robe, ljudi i usluga. BiH je i dalje zarobljena nekim stavovima Evropske unije i najbolje bi bilo za privredu BiH da postoji zajedničko regionalno tržište poput ‘malog Šengena’“, naglasio je Košarac.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana razgovarao sa Mikulićem i da je tada definisana određena vrsta kretanja, kako ne bi bilo zastoja na graničnim prelazima.
„Tada smo dogovorili vrlo jasnu aktivnost da je veoma važno i značajno zbog propisa i standarda elektronskog načina komuniciranja da naši primarni proizvođači najave dolazak na granični prelaz. Veoma važno je i da se bez te najave u zakazanom danu neće moći vršiti kontrola i zato još jednom apelujem na domaće proizvođače da adekvatno najave termin svog dolaska na granični prelaz kako bi se blagovremeno mogla izvršiti fitosanitarna kontrola“, naglasio je Košarac.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, istakao je za „Nezavisne“ da je dobro što je dogovor u vezi s problemima domaćih izvoznika riješen ikada nego nikada.
„Nanesena nam je šteta u ranim sortama voća, a to je oko 20 odsto. Problem je što smo lako mogli izgubiti kupce u Evropskoj uniji koji su otkupljivali naše proizvode. Šteta je mogla da budu mnogo veća da se nisu dogovorili, tako da pozdravljamo ovo i nadamo se da će sada roba nesmetano ići“, kazao je Dojčinović.
Naveo je da ovo mora da bude pouka institucijama te da postane trajna mjera, a ne da se ponavlja svakog ljeta.
„Mi imamo isti problem sedam-osam godina i moramo napuštati svoje poslove i hodati od institucija do medija da nas zaštite“, dodao je Dojčinović.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, istakao je da su do sada propadali kamioni voća i povrća koji su bili ugovoreni za izvoz.
„Ovo je napredak za poljoprivrednike. Dogovor je bitan, posebno za proizvođače sa većim količinama, jer ih nemaju gdje plasirati u BiH, a imaju ugovorene kupce u Evropskoj uniji. Problem je i sa šljivom, malinom i kupinom, jer dnevno bude pušteno pet-šest kamiona, a ostali stoje“, rekao je Hasanović.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca