PRIVREDA
Za robu iz BiH više neće biti dugih zastoja
Svi proizvođači voća i povrća koji izvoze svoje proizvode iz BiH moraju to najaviti na vrijeme, a hrvatski organi će u tom smislu biti fleksibilni i sve će biti pregledano taj dan, rekao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u BiH.
On je danas posjetio granični prelaz u Gradišci i razgovarao s Andrijom Mikulićem, glavnim državnim inspektorom Hrvatske, o problemima izvoza voća i povrća iz BiH.
Podsjećamo, bh. proizvođači svježeg voća i povrća su se u proteklom periodu žalili da predugo čekaju na graničnom prelazu sa Hrvatskom, da fitosanitarna inspekcija kratko radi te da im duga čekanja kvare robu kojom su onda nezadovoljni inostrani kupci.
Košarac je istakao da je u prvoj polovini jula na graničnom prelazu Stara Gradiška pregledano i u Hrvatsku propušteno 106 pošiljki voća i povrća iz BiH.
„Informisan sam da su dosadašnja praksa i analiza stanja utvrdili da hrvatska strana može dnevno da pregleda između 14 i 18 pošiljki“, istakao je Košarac.
Dodao je da vjeruje da će u tom kontekstu uspjeti da obezbijede adekvatan spoljnotrgovinski promet proizvoda iz BiH tranzitno kroz Hrvatsku, a najvećim dijelom upućenih na tržište Slovenije.
„Apelovao sam i zamolio Mikulića da se, ukoliko se broj prijavljenih kamiona poveća, razmotri mogućnost produženja radnog vremena na graničnim prelazima, za šta postoji fleksibilna spremnost hrvatskih organa“, kazao je Košarac.
Na pitanje novinara da li je problem što u BiH ne postoji zakon o carinskim prekršajima, a u vezi sa digitalnim prijavama pošiljki, Košarac je rekao da bi jedan od odgovora mogao biti „mali Šengen“.
„Primjena ovog modela ubrzala bi protok robe, ljudi i usluga. BiH je i dalje zarobljena nekim stavovima Evropske unije i najbolje bi bilo za privredu BiH da postoji zajedničko regionalno tržište poput ‘malog Šengena’“, naglasio je Košarac.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana razgovarao sa Mikulićem i da je tada definisana određena vrsta kretanja, kako ne bi bilo zastoja na graničnim prelazima.
„Tada smo dogovorili vrlo jasnu aktivnost da je veoma važno i značajno zbog propisa i standarda elektronskog načina komuniciranja da naši primarni proizvođači najave dolazak na granični prelaz. Veoma važno je i da se bez te najave u zakazanom danu neće moći vršiti kontrola i zato još jednom apelujem na domaće proizvođače da adekvatno najave termin svog dolaska na granični prelaz kako bi se blagovremeno mogla izvršiti fitosanitarna kontrola“, naglasio je Košarac.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, istakao je za „Nezavisne“ da je dobro što je dogovor u vezi s problemima domaćih izvoznika riješen ikada nego nikada.
„Nanesena nam je šteta u ranim sortama voća, a to je oko 20 odsto. Problem je što smo lako mogli izgubiti kupce u Evropskoj uniji koji su otkupljivali naše proizvode. Šteta je mogla da budu mnogo veća da se nisu dogovorili, tako da pozdravljamo ovo i nadamo se da će sada roba nesmetano ići“, kazao je Dojčinović.
Naveo je da ovo mora da bude pouka institucijama te da postane trajna mjera, a ne da se ponavlja svakog ljeta.
„Mi imamo isti problem sedam-osam godina i moramo napuštati svoje poslove i hodati od institucija do medija da nas zaštite“, dodao je Dojčinović.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, istakao je da su do sada propadali kamioni voća i povrća koji su bili ugovoreni za izvoz.
„Ovo je napredak za poljoprivrednike. Dogovor je bitan, posebno za proizvođače sa većim količinama, jer ih nemaju gdje plasirati u BiH, a imaju ugovorene kupce u Evropskoj uniji. Problem je i sa šljivom, malinom i kupinom, jer dnevno bude pušteno pet-šest kamiona, a ostali stoje“, rekao je Hasanović.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca