PRIVREDA
Cijene voća obaraju rekord
Maloprodajne cijene voća u BiH ovog ljeta su dostigle rekord, vjerovatno i najveći u posljednjih deset godina, tvrde prodavci i kupci, a kako kažu voćari, razlog tome su jake suše, kao i cijena uvezene robe, te da najmanju zaradu od ovih visokih cijena imaju domaći poljoprivredni proizvođači.
Da je voće sve skuplje možemo da vidimo prilikom posjete bilo kojoj prodavnici u BiH, gdje se cijena jednog kilograma jabuka kreće od 2,50 KM pa naviše, cijena limuna varira od tri do pet KM, breskve su zacijenjene oko 3,50 KM pa naviše, svježe smokve su pet KM, a kilogram kivija je dosegao cijenu od oko sedam KM.
„Otišla sam da kupim jabuke i kruške, ali sam na kraju kupila banane jer dva kilograma banana manje koštaju od kilograma krušaka. Nije mi jasno i da su cijene citrusa tako visoke, a još je ljeto. Obično tako visoke cijene budu zimi, kad je sezona prehlada. Voće je postalo zaista skupo, ljudi kupuju na komad, a ne na kilogram“, rekla je jedna Banjalučanka koju smo zatekli u prodavnici.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, u razgovoru za „Nezavisne novine“ je kazao da su prvo kasni mrazevi desetkovali rod šljiva, jabuka i krušaka, što je dovelo do znatnog oštećenja voća i pada prinosa.
„Nakon toga smo imali i visoke temperature duži period, kada je došlo do oštećenja plodova koji su se formirali na stablima i imali smo pad kvaliteta te je najveći dio tog voća završio u preradi“, rekao je Marinković.
Dodao je da se uvoz voća u BiH odvija već tradicionalno i neometano. „Imamo niz poremećaja koji su prouzrokovali oscilaciju cijena, kao i porast“, kazao je Marinković.
Na pitanje da li je stav prodavača voća da u posljednjih deset godina ne pamte ovako visoke cijene pretjeran, Marinković kaže da to nije pretjerano te da su one zaista skočile.
„Cijene su prihvatljive za one koji novca imaju, a takvih je u BiH jako mali broj. Ono što obeshrabruje su velika poskupljenja mineralnih đubriva. Tako će se ono malo viših cijena koje su poljoprivrednici uspjeli da ostvare pretočiti u kupovinu mineralnih đubriva i repromaterijal za narednu sjetvu“, rekao je Marinković.
Dodao je da će zbog toga poljoprivrednik ostati na istom nivou kao što je bio i prije poskupljenja voća. „Zna se da trgovci od rasta cijena imaju najveću korist, a u konačnici štetu trpe i potrošači, ali i poljoprivrednici“, zaključio je Marinković.
Darko Milošević, predstavnik Upravnog odbora Udruženja voćara RS i uzgajivač šljive sa Majevice, rekao je da su količine voća koje su se proizvele u BiH nedovoljne za bh. tržište.
„Uvijek se pred sezonu berbe jabuka u BiH uveze jabuka koja je stara već godinu dana i nalazila se u hladnjačama u Poljskoj, Austriji i Sloveniji, te ako se uveze pod prvom klasom bude veoma skupa“, rekao je Milošević.
Dodao je da, nažalost, cijene voća u marketima ne odražavaju onu cijenu koju će proizvođači dobiti prilikom otkupa.
„Otkupne cijene budu daleko niže, dok su maloprodajne cijene jako visoke. Tako će otkupna cijena jabuke biti oko 0,60 KM za određene sorte jabuka, dok maloprodajna cijena bude, recimo, 1,50 KM. To je nesrazmjeran odnos cijena prema poljoprivrednom proizvođaču u odnosu na cijene u marketima“, kazao je Milošević.
Dosta voća se uvozi u BiH iz Srbije, a prema riječima Miloševića, zbog toga na tržištu imamo dosta uvezene robe koja je često lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće proizvode, dok istovremeno ta roba ima i enormno visoke cijene.
„Sam proizvođač u tom lancu najmanje zaradi“, rekao je Milošević.
Milošević dodaje da bh. građani, nažalost, nemaju naviku da kupuju od proizvođača direktno.
„Svi mi koji se bavimo proizvodnjom voća imamo dovoljne količine u hladnjacima i prodajemo to i direktno kupcima, ali su kupci navikli da po voće idu u markete“, naveo je Milošević, dodajući da svako u lancu dodaje svoje marže te kad dođe do krajnjeg kupca voće ima izuzetno visoku cijenu.
Da je ekstremna suša smanjila urod voća i na prostoru FBiH za „Nezavisne novine“ je potvrdio Refik Boloban, predsjednik Udruženja građana za proizvodnju i preradu voća Konjic, koji navodi da je ove godine rod voća prepolovljen.
„Visoke temperature i nedovoljno vode su uticali na to da se prinosi smanje od 40 do 50 odsto“, rekao je Boloban. Istakao je da, nažalost, trgovci nerijetko maržu dižu i do 100 odsto da bi postigli profit.
Trenutni cjenovnik u prodavnicama
Banana oko 1,70 KM
Grožđe oko 2,50 KM
Jabuke crveni delišes 3 KM
Limun od 3 KM do 5 KM
Breskva oko 3,50 KM
Grejp žuti 3,79 KM
Nektarina oko 4 KM
Kruška oko 5 KM
Smokva 5 KM
Kivi 7 KM
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca