PRIVREDA
Liderska uloga u zaštiti privrede tokom pandemije
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u zaštiti privrede tokom pandemije preuzela je lidersku ulogu, rekao je v.d. direktora IRB-a Dražen Vrhovac, ističući da je ponosan što su u najvećoj krizi dokazali da privrednici, a i Republika Srpska, mogu da se oslone na IRB Srpske.
Da su u tome i uspjeli, objašnjava Vrhovac, svjedoče i najnoviji podaci o ključnim ekonomskim kretanjima u Republici Srpskoj – rast plata, industrijske proizvodnje, spoljnotrgovinskih aktivnosti, kao i pozitivna ukupna fiskalna kretanja.
– Dok su se naši zdravstveni radnici grčevito borili da spasu ljudske živote, na čemu smo im neizmjerno zahvalni, mi smo vodili drugu bitku – da u vrijeme kad je cijeli svijet stao usljed pandemije virusa korona pomognemo i kao institucija stanemo u odbranu privrede i životnog standarda građana – rekao je Vrhovac za Euroblic.
Vrhovac kaže da je proaktivno djelovanje stalna aktivnost i opredjeljenje IRB-a Republike Srpske.
On je rekao da su u proteklih godinu dana aktivno radili i na novom aranžmanu sa Svjetskom bankom, usmjerenom na pomoći kategoriji najugroženijih privrednika u Republici Srpskoj.
Aranžman, objašnjava Vrhovac, podrazumijeva plasman sredstava po izuzetno povoljnim uslovima privrednicima koji su imali pad prihoda veći od 20 odsto, posmatrano u posljednjem kvartalu 2019. u odnosu na posljednji kvartal 2020. godine.
– U narednih nekoliko dana objavićemo sve informacije u vezi sa navedenim aranžmanom – rekao je Vrhovac.
On je podsjetio da su u IRB-u tokom 2021. započeli proces obilaska Republike Srpske na regionalnom principu, gdje organizuju sastanke sa privrednicima i razgovaraju o problemima, kao i mogućim rješenjima u kojima može da učestvuje ova institucija.
– Cilj nam je da sagledamo stanje privrede u svakoj regiji Republike Srpske, te kreiramo mjere kojima bi pomogli dalji razvoj. U oktobru nastavljamo obilazak Republike Srpske posjetom privrednicima Hercegovine. Problemi sa kojima se susreću naši privrednici različiti su od regije do regije i treba ih na taj način sagledavati i tretirati kroz planirane mjere – naglasio je Vrhovac.
Čim je proglašena pandemija virusa korona IRB Republike Srpske izašla je sa mjerama za podršku privredi i pomoći stanovništvu. Јoš u martu 2020.
IRB je tokom godine pandemije uspjela da odgovori na povećane potrebe privrede za dodatnim kapitalom.
Zahvaljujući tome, u 2020. godini plan kreditnih plasmana pravnim licima premašen je za oko 40 odsto, dok je fizičkim licima plasirano čak 80 odsto više sredstava od planiranog iznosa za ove namjene. Sličan trend u plasmanima zadržan je i tokom ove godine.
Tokom pandemije IRB imala je značajnu ulogu u finansiranju stambenih potreba socijalnih grupa i grupa od posebnog interesa i značaja za Republiku Srpsku /mladi bračni parovi, višečlane porodice, samohrani roditelji, ratni vojni invalidi, porodice poginulih boraca i nestalih, stanovnici nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština…/.
Za ove svrhe je u 2020. godini izdvojeno gotovo 67 miliona KM, što je za 100 odsto više od planiranog u posmatranoj godini, a time je omogućeno stambeno zbrinjavanje za oko 800 korisnika.
Od početka 2021. za ove namjene plasirano je oko 50 miliona KM putem odobrenih 560 kreditnih zahtjeva, a putem programa stambenog zbrinjavanja do sada je plasirano više od 680 miliona KM, gdje sy pomogli 13.300 građana.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca