PRIVREDA
Poslodavcima u BiH uslov za posao stručnost, a ne status o vakcinaciji
Pojedine zapadnoevropske kompanije kao jedan od uslova za svoje radnike sve češće postavljaju obaveznu vakcinaciju. S druge strane, poslodavci u BiH još ne razmišljaju o ovoj mjeri te ponavljaju da bi stručnost trebalo da bude najvažniji uslov, ali takođe napominju da će pojedine kompanije, ako broj oboljelih bude rastao, vršiti određeni pritisak na zaposlene da se cijepe.
Tako u razgovoru za „Nezavisne novine“ poslodavci navode da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira te nametati vakcinacija, ali da nije isključeno da će pojedini poslodavci, ako broj oboljelih bude rastao, naći način da prestanu uplaćivati bolovanje za nevakcinisane koji se zaraze kovidom-19.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da se još ne razmišlja u tom pravcu te da možemo da vidimo različite primjere na koji način se evropske kompanije ponašaju i bore s pandemijom.
Dodao je da je u Srpskoj cilj kolektivna imunizacija te da je Privredna komora RS uzela aktivno učešće u tome.
„Želimo da animiramo preduzeća kako bi što više zaposlenih u privredi bilo vakcinisano, jer je cilj prije svega zaštita zdravlja radnika, ali i da spriječimo ulazak virusa u preduzeća koji bi na taj način narušio poslovne procese“, rekao je Blagojević za „Nezavisne novine“.
Dodao je da su ove godine zabilježeni povoljni trendovi u poslovanju privrede.
„Kada bismo došli u situaciju koju smo imali prošle godine u nekim mjesecima, to bi se negativno odrazilo na ove trendove“, kazao je Blagojević.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao je da uvođenje obavezne vakcinacije radnika u kompanijama nema zakonsko uporište.
„Imate više izbora, radnici mogu da se vakcinišu, ali također mogu povremeno da urade PCR test ili antigenski test. Ko želi da se vakciniše neka se vakciniše, ko želi da vadi PCR testove neka ih vadi, ili neko ima dokaz da je prebolovao kovid-19 i da ima antitijela“, rekao je Jašarspahić.
Naglasio je da jedini pravi uslov za zapošljavanje novih radnika treba da bude znanje, kompetentnost ili referencije.
„Ništa drugo ne treba niti može biti uslov za zapošljavanje, pa tako ni vakcinacija“, naveo je Jašarspahić.
Da se o obaveznoj vakcinaciji kao uslovu za zaposlenje ili rad u BiH još ne razmišlja je za „Nezavisne novine“ potvrdio i Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, koji navodi da su do sada u saradnji sa Privrednom komorom RS organizovali vakcinaciju radnika po firmama.
„Problem je što imate dio radnika koji se vakcinisao, dio koji nije, a onda su svi pod pritiskom da nose maske. Mislim da su neki od nas na granici da kažu da oni radnici koji su vakcinisani ne moraju da nose maske, dok nevakcinisani moraju da ih nose“, rekao je Trivić.
Istakao je da postoji bojazan da će pojedini poslodavci, ako bude veći broj bolovanja usljed infekcije kovidom-19 među nevakcinisanim radnicima, izbjegavati da plate bolovanje onima koji se nisu vakcinisali.
„Svi koji su imali mogućnost da se vakcinišu, a nisu, pa onda zbog kontakta s nekim ko je zaražen idu u izolaciju i uzimaju bolovanja – to već nema smisla. Poštujemo slobodu, ali sloboda ima cijenu“, kazao je Trivić.
Na pitanje da li poslodavci smiju da ne plaćaju bolovanje za nevakcinisane, Trivić je rekao da vjerovatno takvi poslodavci mogu pronaći način da to legalno urade.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je mali odziv na vakcinaciju te da poslodavci pored zdravlja radnika imaju i dodatni interes – da se što veći broj zaposlenika vakciniše jer to smanjuje troškove liječenja.
„Tu već ulazimo u segment ljudskih prava. Vidimo da druge zemlje različito pokušavaju da se izbore s tim. Trebalo bi i država da se uključi, da se investira u kampanju, da se ljudi edukuju na tu temu“, rekao je Smailbegović.
Dodao je da se ne smije izlaziti iz zakonskih okvira, ali da su neke zemlje na neki način izvršile indirektno pritisak na građane, te je naveo primjer Njemačke koja je na početku pandemije donijela odluku da neće plaćati liječenje građanima koji na svoju ruku budu putovali van države pa se zaraženi vrate u Njemačku.
„Analogno tome, i kod nas bi mogli reći: ko se ne vakciniše – nećemo vam plaćati bolovanja ili troškove liječenja, ali bismo tu morali imati neki zvaničan stav države. Tu bi se morali konsultovati i pravnici i zdravstvena struka, jer postoje građani koji zbog drugih oboljenja ne mogu primiti vakcinu“, naveo je Smailbegović.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca