Connect with us

PRIVREDA

Skupoća uvod u neizvjesnu jesen

Objavljeno

 


Iako je ostalo nešto manje od mjesec dana do jesenje sjetve u BiH, ratari ističu da će ove godine jesenje brazde sigurno biti dosta manje nego ranijih godina, jer, kako kažu, cijene repromaterijala idu u nebo, tako da će ove godine jesenja sjetva biti skuplja i do 40 odsto.

Da je situacija veoma teška, jer poljoprivrednici nemaju novca i već sada je evidentno da će oranice znatno biti manje obrađene, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

„Imamo najave da će cijena mineralnog đubriva da iznosi i do 130 KM za 100 kilograma, da će cijena sjemenske pšenice dostići i 120 KM za 100 kilograma“, kazao je Bakajlić i dodao da je ove godine situacija u kojoj se poljoprivrednici nalaze katastrofalna.

„Dok cijene repromaterijala skaču iz dana u dan, cijene naših proizvoda ostaju iste“, kazao je Bakajlić.

Niko ne zna valjan razlog zbog čega je došlo do većih cijena repromaterijala ove godine i do 40 odsto, ni kada će se taj trend rasta cijena zaustaviti.

„Cijena đubriva u proljećnoj sjetvi iznosila je od 700 do 750 KM po toni, dok je prošle godine bila oko 600 KM, a sad će da bude i 130 KM za 100 kilograma, tako da mi nikakve računice nemamo da sijemo“, ističe Bakajlić.

Reklama

Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, ističe da, iako u jesenjoj sjetvi neće umanjiti oranice koje će zasijati, sigurno je da će agrotehnika izostati.

„Ratari nemaju novca da kupuju mineralno đubrivo koje sada košta i do 130 KM za 100 kilograma“, kazao je Radić i istakao da se odmah može očekivati slab rod ozimih kultura.

„Na pragu smo jesenje sjetve, a repromaterijal je poskupio do 40 odsto. Kada se pogleda sjemenski materijal, đubrivo, a nafta stalno poskupljuju. Prijeti nam neizvjesna jesen, a sa druge strane, pune su štale stoke koju niko ne kupuje“, kazao je Radić.

Ista situacija je i u Federaciji BiH.

„Unazad pet godina, ovo je sigurno najskuplja godina. Mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu budući da je skoro sve duplo poskupjelo“, kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivredni proizvođači opravdano strahuju za jesenju sjetvu.

Reklama

„U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba“, ističe Bićo.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Bićo, ne čudi što poljoprivrednici odustaju od dalje proizvodnje.

„Sigurno je da je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se poljoprivrednici odlučuju za manje zasijane površine što svake godine imamo jako niske otkupne cijene svih žitarica“, zaključio je Bićo.

Podbacio prinos kukuruza

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da za 10 dana počinje berba kukuruza i da će prinosi biti manji i do 70 odsto.

„Prinosi će biti šaroliki. Imam parcela koje kap kiše nisu dobile više od 100 dana i sigurno je da će tu prinosi podbaciti, dok parcele koje su uz slivove rijeka Save i Drine imaće bolji prinos, ali ni to nije mnogo bolje, budući da nam je suša ove godine sve uništila“, kazao je Bakajlić.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu