Connect with us

PRIVREDA

Topić: Srpska uduplava kilometre autoputa

Objavljeno

 


Ukoliko sve bude išlo kako smo planirali, Srpska bi do 2025. godine trebalo da ima oko 250 kilometara autoputa, tvrdi prvi čovjek preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ Dušan Topić.

Republičke institucije sa predstavnicima tog javnog preduzeća aktivno rade na nekoliko pravaca koji bi u dogledno vrijeme trebalo da postanu dio mreže autoputeva, a posljednjih dana ponovo se najviše priča o onom koji će povezati Srpsku i Srbiju.

Topić podsjeća da je autoput od Vukosavlja, preko Brčkog i Bijeljine, pa sve do granice sa Srbijom definisan kao prioritet u projektima Srpske i da je plan da on bude realizovan kroz nekoliko faza. Riječ je o dužini od oko 70 kilometara, a prva faza podrazumijeva dionicu Brčko – Bijeljina – Rača te most preko rijeke Save kod Rače.

Plan parcelacije za ovu dionicu autoputa i gasovod je, dodaje, usvojen u Narodnoj skupštini Srpske krajem 2019, a završeno je oko 90 odsto stvari koje se tiču imovinsko-pravnih poslova. Uz to, Sporazumom između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije o saradnji na izgradnji autoputa, odnosno brzog puta Sarajevo – Beograd – Sarajevo iz iste godine definisana je izgradnja mosta u Rači i zajedničkog graničnog prelaza na teritoriji Srbije.

„Gradnja mosta je u toku, a to finansira Srbija. U projekat je uključena i Turska. Memorandum između Savjeta ministara BiH i kompanije ‘Tašjapi’ je potpisan u junu ove godine, a na osnovu toga turska kompanija je dostavila prijedlog komercijalnog ugovora za projektovanje i izgradnju dionice od Brčkog do Rače koji predviđa projektovanje i izgradnju u dva lota – ‘Brčko – Bijeljina’ i ‘Bijeljina – Rača’. Svi elementi su još u fazi razmatranja i rano je za bilo kakvo izjašnjenje“, istakao je Topić za Glas Srpske.

Zeleno svjetlo krajem prošle godine dobio je i plan parcelacije za dio od Vukosavlja do Brčkog, a počelo je i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Reklama

„Objavljen je međunarodni poziv za finansiranje, projektovanje i gradnju te dionice autoputa putem takmičarskog dijaloga, a sa dvije kompanije se ide u dalje pregovore. Raniji javni poziv za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko, Brčko – Bijeljina i Bijeljina – Rača je poništen zbog nezadovoljavajućih prijava. Nakon aktuelizovanja priče sa Turskom i konkretnijih koraka za realizaciju dionice Brčko – Bijeljina – Rača, te iskazane namjere Srbije da finansira dio ove dionice, ona je izostavljena iz novog javnog poziva“, naveo je Topić.

Iz Vlade Republike Srpske nedavno je poručeno da u oktobru počinje izgradnja autoputa od Banjaluke do Prijedora, o kojoj se govori duži period. Topić je potvrdio da koncesionar, a riječ je o kineskoj kompaniji, u skladu sa ugovorom sprovodi sve aktivnosti na tom projektu.

„Eksproprijacija zemljišta radiće se prema prioritetima koje je planirao koncesionar. Prema dostavljenoj dinamici, predviđena je fazna eksproprijacija kroz tri godine, te u skladu sa tim i fazna izgradnja. Kako je najavljeno, za jedan manji potez u opštini Prijedor koncesionar je već ishodovao građevinsku dozvolu i u oktobru se očekuje početak radova. Radi se o izgradnji nadvožnjaka na lokalnom putu i dijela lokalnog puta“, rekao je Topić.

U skladu sa koncesionim ugovorom, završetak cijele dionice i puštanje u saobraćaj očekuje se u 2025. godini.

„Autoputevi RS“ održavaju 106 kilometara autoputa, odnosno dionice od Gradiške do Banjaluke, te od Banjaluke do Doboja, koja nosi naziv „9. Januar“.

Koridor 5C

Reklama

Srpska je na ruti i koridora 5C, a ukupna dužina tog autoputa kroz Republiku iznosi oko 46 kilometara. Riječ je o četiri dionice, odnosno od petlje Johovac do petlje Rudanka, zatim do entitetske granice na jugu, te od petlje Johovac do petlje Podnovlje i od te petlje do Vukosavlja. Prva dionica bi trebalo da bude završena u februaru 2022. godine, dok su ostale u fazi priprema i dogovora.

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu