PRIVREDA
Pojedinim firmama u Srpskoj posao procvjetao u krizi: U pandemiji prodali i zalihe
Dok je pandemija virusa korona pojedina preduzeća dovela na ivicu opstanka i gotovo ugasila proizvodnju, drugima je u godini krize biznis procvjetao pa su tako lani, pored svega što su proizveli, prodali i zalihe koje su imali.
To potvrđuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku prema kojima je prošle godine proizvedeno oko 11.035 tona kečapa i ostalih sosova od paradajza, a prodato više od 11.216 tona za više od 15 miliona maraka.
Vrijednost prodaje veća je za oko 6,5 miliona KM nego u 2019. godini koja nije bila opterećena krizom izazvanom “kovidom 19”.
Među robom koja je lani skidana sa lagera kako bi se nadomjestile potrebe tržišta bila je i posteljina od pamuka koje je proizvedeno oko 1,5 tona, a prodato oko 1,8 tona za više od 245.000 maraka.
Gotovih jela i obroka na bazi povrća prošle godine prodato je za oko 24.000 maraka više nego 2019, a veća prodaja od proizvodnje je bila i u slučaju proizvoda za prehranu svinja.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže da je prošlogodišnja pomama za određenim proizvodima uglavnom posljedica pandemije.
– Bili smo svjedoci da su se mnogi građani okrenuli domaćoj proizvodnji i zbog straha od nedostatka hrane odlučili da se obezbijede i zaštite, te su više kupovali, a vrijeme su koristili i za opremanje stanova i kuća, pa otuda i veća prodaja tekstila za domove – kazao je Grabovac.
Takođe dodaje i da je veliki broj zemalja lani obustavio izvoz određenih proizvoda u inostranstvo, što su iskoristili domaći proizvođači.
– Naši proizvođači povećali su proizvodnju, naročito hrane, kako bi nadomjestili nedostatak na tržištu. Neke grane industrije svakako su profitirale zbog prekida lanca snabdijevanja – rekao je Grabovac.
Kompanija kojoj je prošla godina bila više nego uspješna je i “Mladegs pak” iz Prnjavora koja, između ostalih proizvoda, proizvodi i plasira kečap na evropsko tržište.
– Dnevno izvezemo više od 50.000 boca kečapa. Imamo kapacitet za ovaj obim proizvodnje, što svakako koristimo, a prošle godine smo ugovorili poslove sa velikim i poznatim trgovačkim lancima kojima isporučujemo naše proizvode širom Evrope – kazali su u ovom preduzeću za “Glas Srpske”.
Da će prodaja i ove godine biti na zavidnom nivou za prnjavorsku firmu, potvrđuje i podatak da su investirali u novu fabriku kako bi namirili potrebe inostranog tržišta, ali i tražnju za njihovim brendom.
– Uložili smo novac kako bismo proizvodili tri puta veću količinu nego do sada. Cilj nam je da postanemo najveći proizvođač kečapa u Evropi, te da otvorimo nova radna mjesta – rekli su u kompaniji “Mladegs pak” dodajući da je u planu plasman proizvoda, uz Španiju, Kipar, i na afrički kontinent.
Da su se neke kompanije odlično snašle i u najtežim situacijama, primjer je i “Veteks” iz Laktaša koji je, kako kažu u ovoj firmi, uspješno završio prošlu godinu zahvaljujući domaćem tržištu i prilagođavanju novom načinu kupovine.
– Bili smo, takoreći, natjerani da se brzinski digitalizujemo i prebacimo na onlajn platformu od koje je naše društvo bježalo godinama. Primjetno je da su se građani okrenuli internet kupovini koja sa sobom nosi i impulsivniju kupovinu – kazali su za “Glas Srpske” u “Veteksu”.
Istakli su da su od prošle godine uspjeli izvući maksimum i povećati određene segmente poslovanja. Kako su dodali, naš narod se brzo adaptira na nove situacije i nadaju se će ova i naredna godina biti bolje.
I gljivari su u korona godini imali bolju zaradu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2020. godini oko 172 tone sušenih gljiva i tartufa prodato je za više od 14 miliona maraka, dok je 2019. godine taj iznos bio za pet miliona KM manji, a proizvedeno je oko 68 tona manje.
Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca