PRIVREDA
Pojedinim firmama u Srpskoj posao procvjetao u krizi: U pandemiji prodali i zalihe
Dok je pandemija virusa korona pojedina preduzeća dovela na ivicu opstanka i gotovo ugasila proizvodnju, drugima je u godini krize biznis procvjetao pa su tako lani, pored svega što su proizveli, prodali i zalihe koje su imali.
To potvrđuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku prema kojima je prošle godine proizvedeno oko 11.035 tona kečapa i ostalih sosova od paradajza, a prodato više od 11.216 tona za više od 15 miliona maraka.
Vrijednost prodaje veća je za oko 6,5 miliona KM nego u 2019. godini koja nije bila opterećena krizom izazvanom “kovidom 19”.
Među robom koja je lani skidana sa lagera kako bi se nadomjestile potrebe tržišta bila je i posteljina od pamuka koje je proizvedeno oko 1,5 tona, a prodato oko 1,8 tona za više od 245.000 maraka.
Gotovih jela i obroka na bazi povrća prošle godine prodato je za oko 24.000 maraka više nego 2019, a veća prodaja od proizvodnje je bila i u slučaju proizvoda za prehranu svinja.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže da je prošlogodišnja pomama za određenim proizvodima uglavnom posljedica pandemije.
– Bili smo svjedoci da su se mnogi građani okrenuli domaćoj proizvodnji i zbog straha od nedostatka hrane odlučili da se obezbijede i zaštite, te su više kupovali, a vrijeme su koristili i za opremanje stanova i kuća, pa otuda i veća prodaja tekstila za domove – kazao je Grabovac.
Takođe dodaje i da je veliki broj zemalja lani obustavio izvoz određenih proizvoda u inostranstvo, što su iskoristili domaći proizvođači.
– Naši proizvođači povećali su proizvodnju, naročito hrane, kako bi nadomjestili nedostatak na tržištu. Neke grane industrije svakako su profitirale zbog prekida lanca snabdijevanja – rekao je Grabovac.
Kompanija kojoj je prošla godina bila više nego uspješna je i “Mladegs pak” iz Prnjavora koja, između ostalih proizvoda, proizvodi i plasira kečap na evropsko tržište.
– Dnevno izvezemo više od 50.000 boca kečapa. Imamo kapacitet za ovaj obim proizvodnje, što svakako koristimo, a prošle godine smo ugovorili poslove sa velikim i poznatim trgovačkim lancima kojima isporučujemo naše proizvode širom Evrope – kazali su u ovom preduzeću za “Glas Srpske”.
Da će prodaja i ove godine biti na zavidnom nivou za prnjavorsku firmu, potvrđuje i podatak da su investirali u novu fabriku kako bi namirili potrebe inostranog tržišta, ali i tražnju za njihovim brendom.
– Uložili smo novac kako bismo proizvodili tri puta veću količinu nego do sada. Cilj nam je da postanemo najveći proizvođač kečapa u Evropi, te da otvorimo nova radna mjesta – rekli su u kompaniji “Mladegs pak” dodajući da je u planu plasman proizvoda, uz Španiju, Kipar, i na afrički kontinent.
Da su se neke kompanije odlično snašle i u najtežim situacijama, primjer je i “Veteks” iz Laktaša koji je, kako kažu u ovoj firmi, uspješno završio prošlu godinu zahvaljujući domaćem tržištu i prilagođavanju novom načinu kupovine.
– Bili smo, takoreći, natjerani da se brzinski digitalizujemo i prebacimo na onlajn platformu od koje je naše društvo bježalo godinama. Primjetno je da su se građani okrenuli internet kupovini koja sa sobom nosi i impulsivniju kupovinu – kazali su za “Glas Srpske” u “Veteksu”.
Istakli su da su od prošle godine uspjeli izvući maksimum i povećati određene segmente poslovanja. Kako su dodali, naš narod se brzo adaptira na nove situacije i nadaju se će ova i naredna godina biti bolje.
I gljivari su u korona godini imali bolju zaradu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2020. godini oko 172 tone sušenih gljiva i tartufa prodato je za više od 14 miliona maraka, dok je 2019. godine taj iznos bio za pet miliona KM manji, a proizvedeno je oko 68 tona manje.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca