PRIVREDA
Saradnja IRBRS i Svjetske banke: Povoljniji krediti za oporavak od pandemije
Privrednici u Republici Srpskoj koji su pogođeni ekonomskim uticajem pandemije novog virusa korona od sada imaju mogućnost povoljnijeg kreditnog finansiranja. Riječ je o projektu vrijednom 22,4 miliona evra. Ukupno 20,5 miliona evra plasira Svjetska banka posredstom Investiciono-razvojne banke RS, dok će privrednici za kredite moći da apliciraju u “Sberbanci“ i “Novoj banci“.
Ovim povodom je v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Dražen Vrhovac sa predstavnicima ove dvije komercijalne banke danas u Banjoj Luci potpisao ugovore. „Aranžman je posvećen našim privrednicima koji su ugroženi pandemijom. Godinu dana su trajali pregovori Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i Ministarstva finansija sa Svjetskom bankom i danas možemo zvanično da objavimo da je sve spremno i da su krediti na usluzi našim privrednicima“, rekao je Vrhovac. U pitanju je aranžman koji sadrži dvije komponente. Jedna komponenta je, objašnjava v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, povjerena IRBRS, što je veoma bitno, jer nam jasno pokazuje kakvo povjerenje ima IRBRS kod međunarodnih kreditora, a u ovom slučaju kod Svjetske banke.
U okviru te prve komponente, kako kaže, formirane su dvije ciljne grupe. Jedna grupa je posvećena mikro, malim i srednjim preduzećima čiji je pad prihoda u drugom kvartalu 2020. bio veći od 20 odsto u odnosu na drugi kvartal 2019. godine. Druga ciljna grupa su mikro, mala i srednja preduzeća u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama u Republici Srpskoj. „Sredstva koja su na raspolaganju našim privrednicima su u iznosu od 20,5 miliona evra. Izlazna kamata Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 0,5 odsto, a Svjetske banke 0,8 odsto, umanjeno za trenutnu vrijednost EURIBOR-a od -0,5 odsto, dakle oko 0,8 odsto trenutno, dok konkretnu konačnu izlaznu kamatu dogovaraju sami privrednici sa našim partnerima, a u ovom slučaju potpisali smo ugovore sa „Novom bankom“ i „Sberbankom“ – rekao je Vrhovac. Kredit se plasira na tri do 12 godina, a pojedinačna vrijednost kredita je do milion evra. Do 150.000 evra banke imaju mogućnost samostalnog odlučivanja, a sve preko tog iznosa zahtjevi idu na kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske koji daje konačnu saglasnost.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da se druga komponenta, koja je pripala ovom ministarstvu, odnosi na privredne subjekte iz nadležnosti ovog resora Vlade Republike Srpske. „Ovi privrednici imaju mogućnost da kroz ova sredstva obezbijede nabavku nove tehnologije i opreme“, rekao je Petričević. On je napomenuo i da je u ovu svrhu rebalansom republičkog budžeta izdvojeno tri miliona KM, za podsticaje privrednicima, te da će ukupna podrška po osnovu nabavke tehnologije i opreme za ovu godinu biti sedam miliona KM.
Predsjednik uprave „Nove banke“ Siniša Adžić izjavio je da ova banka, koja je po veličini treća u BiH i prva u Republici Srpskoj, otvara novu mogućnost subsidijarnog finansiranja iz sredstava Svjetske banke. „Dakle, dajemo podršku za obnovu biznisa, podršku biznisa našim klijentima koji su pogođeni pandemijom kovida. Sami uslovi definišu da su to klijenti koji su imali pad prihoda u drugom kvartalu 2020. godine više od 20 odsto u odnosu na isti period 2019. S druge strane, uslovi definišu da imamo mogućnost refinansiranja od 25 odsto postojećih kredita, a sa 75 odsto ćemo finansirati obrtni i osnovni kapital naših klijenata – naveo je Adžić. On je dodao da će kamate za klijente biti od 2,5 do nekih 3,90 odsto, u zavisnosti od stepena rizika, kakav kolateral imaju kod klijenata i naravno od roka otplate.
Slobodan Zrilić, član uprave Sberbanka a.d. Banjaluka, istakao je da je veoma važno i to što ovaj projekat podrazumijeva podršku preduzećima koja u svom poslovanju poštuju principe održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja.
Preuzeto: irbrs.org
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca