Connect with us

TRŽIŠTA

Uvoz odjeće cvjeta kao prije pandemije

Objavljeno

 


Uvoz tekstila i proizvoda od tekstila u Bosnu i Hercegovinu vratio se na stanje prije pandemije virusa korona, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema podacima UIO, u prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno tekstila i proizvoda od tekstila ukupno 44.400.008 kilograma vrijednosti 570.884.173 KM.

„U istom periodu 2020. godine uvezeno je 37.246.995 kilograma tekstila i proizvoda od tekstila ukupne vrijednosti 468.870.655 KM, dok je u toku 2019. godine uvezeno 44.023.956 kilograma ovih proizvoda ukupne vrijednosti 559.025.259 KM“, rekli su u UIO BiH.

Istakli su da je u prvih osam mjeseci ove godine od ukupnog broja tekstila i proizvoda od tekstila najviše uvezeno odjeće i pribora za odjeću, pletenog ili heklanog, i to ukupne vrijednosti 142.519.420 KM.

„Zatim slijedi, uvoz odjeće i pribora za odjeću osim pletenih i heklanih u iznosu od 135.105.906 KM, pa ostali tekstilni proizvodi, kao što su kompleti, korištena odjeća i korišteni tekstilni proizvodi i krpe ukupne vrijednosti 59.532.984 KM i tako dalje“, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Iz podataka UIO BiH možemo zaključiti da je najviše tekstila i proizvoda od tekstila u toku prvih osam mjeseci ove godine uvezeno iz Turske i to ukupne vrijednosti veće od 180 miliona KM, a zatim slijede Kina, iz koje je uvezeno ove robe za više od 110 miliona KM, i Italija, više od 33 miliona KM.

Reklama

Vlasnica jednog butika kaže da je ove godine svakako više kupaca odjeće, jer su potrošači prošle godine manje kupovali zbog pandemije, a neko vrijeme i prodavnice su bile zatvorene.

„Takođe, tržni centri imaju radno vrijeme kao i prije pandemije, a butici nabavljaju robu po posljednjim trendovima“, kaže ona.

Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da se takođe oporavlja i tekstilna industrija u BiH, te da kompanije koje se bave ovom djelatnošću imaju više posla u odnosu na 2020. godinu.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, kazala je za „Nezavisne“ da je u Republici Srpskoj uglavnom došlo do oporavka tekstilne industrije, ali i da su neke kompanije tokom pandemije izgubile kupce.

„Mnoge su se kompanije, kako bi opstale, preorijentisale i uvrstile u svoje proizvode neke koje prije pandemije nisu. Na primjer, neke kompanije su radile zaštitne maske. Možemo reći da su najmanje gubitke imale kompanije koje izrađuju radna odijela, dok je modna industrija imala velike gubitke“, navela je Mihajlović Bijelićeva.

Jasmina Zejnilagić, sekretar Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH, kazala je da je pandemija virusa korona uticala na ove sektore, koji su imali gubitke.

Reklama

„Tekstilni sektor je nekako pronašao kanale za prodaju radeći nove asortimane kao što su zaštitne maske ili odijela koja se koriste u medicinskom programu. Veliki broj kompanija se preorijentisao i iskoristio ovu priliku kako ne bi imali velike gubitke i kako bi opstali na tržištu te su svoje pogone stavili na raspolaganje za proizvodnju medicinske opreme, koja je jednim dijelom rađena i za inostrana tržišta“, naglasila je Zejnilagićeva.

Dodala je da je sada dosta bolja situacija u tekstilnom sektoru nego prošle godine.

„I obućarski sektor, koji je možda i najviše bio pogođen, takođe se oporavlja i ima uzlaznu putanju, ali još nije na razini prije pandemije“, zaključila je Zejnilagićeva.

Nezavisne novine

TRŽIŠTA

Pica u Hrvatskoj među najskupljim u EU

Objavljeno

 

​Pice su u Hrvatskoj tokom 2022. poskupjele za 28.2 odsto, što je četvrti najveći rast u EU. (više…)

Nastavite čitati

ANALIZE

Suzbijanje cijena glavni zadatak

Objavljeno

 

Suzbijanje cijena robe široke potrošnje biće jedan od najvažnijih zadataka u idućoj godini, koja će, po svemu sudeći, biti teška i sa smanjenom likvidnošću privrede zbog poskupljenja svih ulaznih komponenti. (više…)

Nastavite čitati

TRŽIŠTA

Kako će funkcionisati digitalni evro

Objavljeno

 

Digitalni evro projekt je „digitalizacije“ evropske zajedničke valute a takav bi novac bio elektroničko sredstvo plaćanja kojim bi se mogli služiti svi u evropodručju. (više…)

Nastavite čitati

U trendu