Connect with us

PRIVREDA

Domaći obućari na korak do novih kupaca iz EU

Objavljeno

 


Poremećaje na svjetskom tržištu i poskupljenja kontejnera i dovoza robe iz Azije, domaći obućari treba da iskoriste kao priliku te da nađu nove kupce i plasiraju svoje proizvode u zemlje Evropske unije, ističu sagovornici „Nezavisnih“

Naime, u Evropskoj uniji je velika potražnja za obućom, a Kina, koja je najveći svjetski proizvođač, prošle je godine plasirala četiri milijarde pari različitih vrsta obuće manje.

Amir Međić, sekretar Udruženja tekstila, obuće i kože BiH, pojasnio je za „Nezavisne“ da domaći obućari apsolutno moraju iskoristiti ovu priliku. Činjenica je, kaže on, da je svaka kriza šansa.

„Kina diktira situaciju na tržištu obuće, jer je najveći svjetski proizvođač, te su zbog nje nastali poremećaji na tržištu. Mi smo mali i nemamo uticaja na to, ali nismo bezazleni, jer već na godišnjem nivou naše kompanije proizvedu 16 do 17 miliona pari obuće“, naveo je Međić.

Istakao je da su na Istoku najveći proizvođači obuće, dok su na Zapadu najveći potrošači.

„Velike kompanije već premještaju proizvodnju bliže Evropskoj uniji, i to vjerovatno na Balkan, i tu je šansa Bosne i Hercegovine, jer imamo niz prednosti zbog kojih se može raditi s nama. Pitanje je samo cijene rada i umijeća pregovaranja. Naše kompanije su osposobljene tehnološki, te imamo dobru radnu snagu, što zadovoljava njihove kriterijume“, objasnio je Međić.

Reklama

Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće „Bema“ iz Banjaluke, kazao je da je najezda kupaca sa Zapada, te da domaći obućari moraju iskoristiti ovu priliku da plasiraju svoje proizvode.

„Kontejneri s robom iz Azije su poskupjeli zbog pandemije virusa korona i po nekoliko puta, dok u nekim državama, poput Kambodže i Vijetnama, odakle se plasira dosta obuće u Evropu, fabrike nisu radile i po nekoliko mjeseci. Moramo napraviti novi iskorak kako ovo sve ne bismo prosuli“, kazao je Umičević.

Prema njegovim riječima, domaći obućari moraju modernizovati svoje fabrike jer bez novih mašina nema produktivnosti.

„Sada je naša šansa da se izborimo za bolji status, ovo je sistem ‘uzmi ili ostavi’. Moramo se boriti da poboljšamo status naših radnika jer ćemo ostati bez njih, te iskoristiti ovaj trenutak“, precizirao je Umičević.

Radenko Bubić, direktor i vlasnik Fabrike obuće „Dermal“ iz Kotor Varoša, rekao je da su povećane potrebe Evrope za cipelama, te da oni imaju jako puno upita iz evropskih zemalja za obućom.

„Naredne sedmice imamo sastanak s jednom njemačkom kompanijom koja je zainteresovana da im isporučujemo gotove proizvode. Sada su šanse dosta veće za prodaju obuće na Zapad nego što su bile ranije. Nema više sigurnosti u robu s Istoka da će doći u predviđenom roku, a i transport te robe je dosta poskupio“, zaključio je Bubić.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu