Connect with us

PRIVREDA

Finansijska injekcija slamka spasa za prevoznike

Objavljeno

 


Prevoznici u Republici Srpskoj pozdravili su odluku Kompenzacionog fonda RS o dodjeli pomoći od 1,2 miliona KM ovoj branši zbog otežanog privređivanja u uslovima pandemije virusa korona.

Iz ovog sektora ističu da je takav vid pomoći vjetar u leđa prevoznicima, ali i slamka spasa.

„Ovakva mjera Vlade RS mnogo će pomoći u očuvanju radnih mjesta i uopšte preduzeća, jer svjedoci smo da se kriza u oblasti drumskog prevoza nastavila, tako da je vrlo značajno da je Vlada prepoznala da je ovom sektoru potrebna pomoć“, kazao je Dejan Mijić, predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza Republike Srpske.

Dodao je da bi uništenje preduzeća i javnog prevoza dovelo do kolapsa u privredi i društvu kompletno, jer ne bi moglo doći do prevoza radnika na posao, djece u škole, dok bi društveni život zamro.

Kako je rekao, sve vrijeme radnici s poslodavcima nose teret ove krize, rade čak i kad je bilo rizično, prevozili su određene radnike koji su morali da obavljaju poslove u bolnicama, u policiji i slično.

„Vlada RS je sve to prepoznala i tokom trajanja pandemije je kontinuirano pomagala našem sektoru“, kazao je Mijić i dodao da ovakav vid pomoći znači opstanak preduzeća i u prošloj i u ovoj godini.

Reklama

Kako je rekao, do sada je prevoznicima u RS isplaćeno oko sedam miliona KM pomoći. „Ono što će u narednom periodu biti veoma značajno je da su u taj vid pomoći uključene i lokalne zajednice, koje su do sada bile nijeme na probleme prevoznika“, kaže Mijić. Pantelija Mitrović, direktor bijeljinskog „Semberija transporta“, ističe da je nova odobrena tranša pomoći slamka spasa za prevoznike.

„To su ozbiljna sredstva, pogotova zato što je već kraj godine i na ovaj način će sigurno ublažiti gubitke koje imamo“, kaže Mitrović.

Ističe da se situacija što se tiče njihovog preduzeća nije značajno poboljšala u odnosu na sam početak pandemije.

„Mi smo skoro prepolovili broj radnika od juna prošle godine do danas, tako da sada imamo 45 radnika, a imali smo ih 85“, kaže Mitrović.

Kako kaže, što se tiče broja putnika, on je došao na jednu konstantu koja nije zadovoljavajuća.

Podsjetimo, Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske usvojio je Prijedlog uredbe o postupku dodjele sredstava gradskim i prigradskim prevoznicima i drugim pomoćnim djelatnostima u prevozu, za saniranje finansijskog gubitka zbog posljedica pandemije virusa korona. Ovu uredbu Vlada Srpske juče je i usvojila.

Reklama

Cilj donošenja ove uredbe je pružanje finansijske podrške, od 1. maja do 31. jula ove godine, za održavanje likvidnosti privrednih subjekata koji imaju finansijski gubitak zbog posljedica pandemije.

Njima će se uplatiti porezi i doprinosi na platu za svakog zaposlenog prijavljenog na puno radno vrijeme ili preduzetniku koji nije obveznik doprinosa na osnovu radnog odnosa ili korisnik prava na penziju, u skladu sa propisima, saopšteno je nakon sjednice UO Kompenzacionog fonda Republike Srpske.

„Procjena je da je za saniranje finansijskog gubitka za ovaj sektor od maja do jula potrebno 1,2 miliona KM. Napominjemo da je do sada za ovaj sektor za period od marta 2020. godine do aprila 2021. godine pružena finansijska pomoć od oko 6,5 miliona KM“, kazali su iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu