Connect with us

PRIVREDA

Jesenja sjetva u Srpskoj: Duža brazda, ali manji prinosi

Objavljeno

 


Iako će u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi u Srpskoj biti zasijano više površina ratarskim kulturama, poljoprivrednici strahuju da će zbog visokih cijena vještačkog đubriva izostati njihova primjena, pa će, kako kažu, sve to uticati na manje prinose.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u jesenjoj sjetvi ove godine biće zasijano ukupno 67.475 hektara ratarskim kulturama, od čega 42.999 hektara pšenicom kao dominantnom ratarskom kulturom u jesenjoj sjetvi. Uljanom repicom će biti zasijano 3.060 hektara,

„Na osnovu podataka stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni zasijano je ukupno 64.696 hektara, od čega je pšenica zasijana na 41.197 ha ili oko 63,6 odsto od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita raž, ječam, tritikale i ozima zob zasijana su na 21.019 ha. Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2020/2021. neznatno su smanjene u odnosu na 2019. godinu“, pojašnjavaju iz nadležnog ministarstva.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je tržište poljoprivrednih proizvoda poremećeno u svijetu, ali da se to posebno odražava u Srpskoj, koja je ovisna o uvozu.

„Poljoprivrednici još kalkulišu koje površine će zasijati hljebnim žitom, s obzirom na to da, ukoliko ne primijenimo punu agrotehniku i punu dozu đubriva, evidentno je da možemo očekivati niže prinose“, kazao je Marinković.

Ističe da će u slučaju nižih prinosa sigurno doći do povećanja cijene pšenice, ali, kako kaže, sve zavisi od velikih proizvođača pšenice.

Reklama

„Poljoprivrednici moraju kalkulisati imajući u vidu visoku cijenu imputa u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi. U uslovima berzanske robe, kakva je pšenica, nema garancije da će cijena pšenice biti rentabilna u odnosu na uloženo“, kazao je Marinković.

Ističe da ovogodišnja sjetva pšenice košta poljoprivrednika kao nikada do sada ukoliko koristi mineralna đubriva, te je, kako kaže, zbog toga većina ratara bila prisiljena da posije sjeme sa tavana bez upotrebe mineralnog đubriva.

„Jasno je da bez intervencije Vlade RS ili bez značajnije pomoći u vezi s pitanjem agrarnog budžeta mi kao mala poljoprivredna zemlja nećemo moći da podnesemo ovu tržišnu utakmicu“, kazao je Marinković.

Ističe da već imaju nagovještaje da u narednom periodu na tržištu neće biti dovoljne količine azotnih đubriva koja se, kako pojašnjava, koriste za prvu prihranu pšenice, koja je ključna za iole rentabilan prinose.

Dodao je da očekuju da bi ove godine agrarni fond mogao biti veći nego prošle godine, koji je iznosio 75 miliona KM.

Dragan Mandić, šef Zavoda za strna žita na Poljoprivrednom institutu RS u Banjaluci, pojašnjava da uz visoke cijene mineralnog đubriva poljoprivrednici razmišljaju o svojim troškovima.

Reklama

„Idu sa manjim dozama mineralnog đubriva u skladu sa svojim mogućnostima. Strna žita imaju svoje zahtjeve za mineralnim đubrivima od nekih minimalnih, srednjih do maksimalnih doza. Ako bi godina bila klimatološki povoljna, sigurno se može i sa srednjim dozama na plodnijim zemljištima ostvariti veoma dobar prinos“, kazao je Mandić.

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu