Connect with us

PRIVREDA

Na prodaju akcije 57 kompanija, najvredniji paket banjalučke „Boske“

Objavljeno

 


Boska

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske i Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF) organizuju zajedničku prodaju paketa akcija 57 emitenata u vrijednosti od 9.161.064 KM.

Najveću ukupnu vrijednost među ponuđenim akcijama ima Robna kuća „Boska“ a.d. Banjaluka, u iznosu od 1.116.379 KM, a potom i Akcionarsko društvo za investicije, upravljanje i nekretnine „Matex“ iz Banjaluka, čija je vrijednost akcija 669.564 KM.

Među kompanijama na listi najveću početnu cijenu po akciji od 1,73 KM ima „Autokomerc“ a.d. Doboj.

Među preduzećima čije se akcije prodaju na Banjalučkoj berzi su „Sana Linea“ iz Kostajnice, „Jelšingrad Livar Livnica čelika“ iz Banjaluke i „Swisslion industrija alata“ Trebinje.

Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Miloš Grujić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF), ukupna vrijednost paketa je 9.161.064 KM.

„Od toga, vrijednost paketa Fonda za restituciju je 3.108.451 KM, a vrijednost paketa PREF-a je 6.052.613 KM“, kazao je Grujić.

Reklama

Dodao je da je PREF manjinski akcionar, te da, kako nemaju kapitalni rast od povećanja cijena niti od dividende, odlučili su da prodaju akcije zajedno sa IRB RS.

Dodao je da svi mogu biti kupci ovih akcija, zbog toga se i prodaja paketa akcija vrši transparentno.

„Dajemo oglas u novine, prodaja stoji i na sajtu Banjalučke berze, pokušavamo da postignemo što veću vidljivost i transparentnost, da bi šira javnost mogla da vidi naše uslove i da ima priliku da se uključi u ponudu“, naveo je Grujić.

Dražen Vrhovac, direktor Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS), rekao je da IRB RS ima odluku uprave da pokušaju portfolio kojim upravljaju akcijama da zamijene kvalitetnijim akcijama. „Sve akcije koje nam nisu davale prinos u protekle dvije do tri godine mi iznosimo na berzu i nudimo na prodaju“, rekao je Vrhovac.

Dodao je da je ponuda diverzifikovana, te da je osnovni kriterijum bio prinos koji IRB RS može da ostvari putem učešća preko akcija u određenim firmama.

„Bez obzira na to koje su namjene bile firme i u kom dijelu Srpske se one nalazile, prinos koji možemo da ostvarimo bio je jedini kriterijum“, kazao je Vrhovac, dodajući da se vrijednost akcija stalno mijenja. Istakao je da je namjera da ove akcije prodaju da bi došli do novih, kvalitetnijih akcija.

Reklama

„Koliki će prinos biti, teško je reći. Mi imamo cijenu akcija koje se nalaze na berzi i po tim cijenama ih i iznosimo. Imamo mogućnost da shodno našim pravilima u narednom izlaženju na berzu umanjimo cijenu do 10 odsto“, naveo je Vrhovac za „Nezavisne novine“.

Prodaja paketa akcija će se održati na Banjalučkoj berzi unošenjem grupnih naloga „sve ili ništa“ u trajanju od 30. novembra 2021. do realizacije prodajnog naloga, a najkasnije do 13. decembra 2021. godine.

Veći prinosi na stranim tržištima

Kada je riječ o relokacijama imovine u inostranstvo, Miloš Grujić, direktor PREF-a, naveo je da na stranim tržištima u prosjeku imaju višestruko veći prinos nego na domaćem tržištu.

„Nama je u cilju da ostanemo ovdje akcionar, ali da imamo povećanje vrijednosti imovine pod upravljanjem kroz rast cijena ili isplatu dividende. Alternativa je da uložimo na strana tržišta“, kazao je Grujić.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu