PRIVREDA
Najveći ribnjak u BiH pliva uprkos stečaju
Ribnjak „Saničani“ iz Prijedora nastaviće proizvodnju i prodaju ribe, odluka je koja je donesena na posljednjoj sjednici Skupštine povjerilaca u ovom preduzeću, rekao je juče za „Nezavisne novine“ Mirko Marčeta, stečajni upravnik ovog preduzeća.
Naime, na ovaj način će pokušati da se nastavi osnovna djelatnost za koju su registrovani, ali, kako kaže, u onom obimu koliko su u mogućnosti.
„Nastojimo na ovaj način pokušati da Ribnjak „Saničani“, najveći ribnjak u BiH, preživi“, kazao je Marčeta i istakao da su prije dva dana počeli izlov ribe.
Kako je rekao, na sjednici Skupštine povjerilaca, koja je održana krajem prošle sedmice, bilo je riječi i o potraživanjima.
Pojasnio je da su u prethodnom periodu imali pomoć od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ali, kako kaže, budući da je stečajni postupak pitanje pravosudnih institucija, Ministarstvo ne može da utiče na sam postupak.
„Najbitnije je da Ministarstvo ima sluha i volje za pomoć, pa su nam tako u prethodnom periodu obezbijedili oko 20 tona hrane za ribu“, kazao je Marčeta.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ranije su rekli za „Nezavisne novine“ da su svjesni značaja Ribnjaka „Saničani“ kako za grad Prijedor, tako i za cijelu Republiku Srpsku, te stoga kontinuirano prate stečajni postupak koji je u toku.
Okružni privredni sud u Prijedoru je krajem marta otvorio stečaj u Ribnjaku „Saničani“ iz Prijedora, koji dobavljačima i državi na ime obaveza duguje više od 360.000 KM, tako da je jedan od najvećih i najstarijih ribnjaka u BiH završio u stečajnim vodama.
Podsjećamo, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnijelo je Pravobranilaštvo RS 17. jula prošle godine, a prijedorski sud je 11. septembra pokrenuo prethodni postupak za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka.
Određene su i mjere radi obezbjeđenja imovine kojima se zabranjuje stečajnom dužniku da bez saglasnosti privremenog stečajnog upravnika raspolaže pokretnom i nepokretnom imovinom, novčanim sredstvima i pravima stečajnog dužnika.
Na ovo rješenje žalio se većinski vlasnik Ribnjaka „Saničani“ Radojica Ratkovac i žalba je odbijena. Prema podacima Banjalučke berze, Ratkovac je vlasnik 52,128 odsto akcija, a među deset najvećih akcionara su i pet fondova, dvije banke i dva fizička lica. Posljednji put je akcijama trgovano 2013. godine. Neto gubitak u 2018. godini iznosio je 89.025 KM, da bi se u 2019. godini gotovo upetostručio i iznosio 420.746 KM. U toku 2019. godine krug fabrike sa upravnom zgradom i ribnjak površine 43 hektara prešli su u vlasništvo Nove banke zbog neservisiranja hipotekarnog kredita i neplaćanja reprograma.
Republički vodni inspektori su u kontrolama u maju 2019. godine konstatovali da se ribogojilište ne održava adekvatno već duži period i da to utiče na smanjenu efikasnost i bezbjednost objekta.
Resorno ministarstvo je 2018. godine imenovalo stručni tim, koji je obišao ribnjak radi utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu o iznesenim pritužbama mještana Saničana o uginuću ribe, urušavanju nasipa, neodržavanju prostora i narušavanju ekološke ravnoteže.
Iste godine Republička vodna inspekcija nalagala je mjere za otklanjanje uočenih nedostataka, čije otklanjanje nije izvršeno u ostavljenom roku.
Predstavnici „Voda Srpske“ takođe su naložili otklanjanje nedostataka, što nije učinjeno, te ribnjak nije dobio produženje vodne dozvole niti je danas posjeduje.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca