Connect with us

PRIVREDA

Neto dobit u prvom polugodištu 9,7 miliona KM

Objavljeno

 


Mikrokreditni sektor Republike Srpske u prvom polugodištu poslovao je sa neto dobiti od 9,7 miliona KM, što je više za 21 odsto ili 1,7 miliona KM nego u istom periodu prošle godine.

Mikrokreditni sektor Republike Srpske na kraju prvog polugodišta činilo je 13 mikrokreditnih organizacija, od toga 11 mikrokreditnih društava koja kao profitne organizacije mogu plasirati mikrokredite maksimalno do 50.000 KM, te dvije mikrokreditne fondacije koje kao neprofitne organizacije mogu plasirati mikrokredite maksimalno do 10.000 KM.

Za prvih šest mjeseci ukupna bruto aktiva mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosila je 438,48 miliona KM i veća je za dva odsto ili 9,8 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine.

Aktiva po zaposlenom na nivou mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosila je 757.300 KM i manja je za 1,8 odsto u odnosu na prošlu godinu, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Bruto krediti iznosili su 371,4 miliona KM ili 85 odsto ukupne bruto aktive i rasli su po stopi od šest odsto ili za 22,6 miliona KM, od čega krediti bez kašnjenja u otplati iznose 354,3 miliona KM ili 95,4 odsto ukupnih kredita.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrokreditnih organizacija je 31,94 odsto i veća je za 8,39 procentnih poena u odnosu na 2020. godinu.

Reklama

Rast kreditne aktivnosti evidentan je kod osam mikrokreditnih društava, i to kod četiri sa rastom po stopi u rasponu od tri do devet odsto i kod četiri mikrokreditnih društava sa rastom po stopi od 17 odsto do 35 odsto.

Kreditni portfolio kod dva mikrokreditna društva bilježi pad po stopi od jedan odsto, dok je vrijednost kreditnog portfolija kod jednog mikrokreditnog društva na približno istom nivou kao i na kraju 2020. godine.

Smanjenje kredita evidentno je kod obje mikrokreditne fondacije sa padom po stopi od 0,6 odsto i 12 odsto u odnosu na kraj prošle godine.

U prvom polugodištu kapital mikrokreditnih organizacija, koji čine kapital mikrokreditnih društava i ulozi mikrokreditnih fondacija, iznosio je ukupno 149,1 milion KM ili 35 odsto pasive sa rastom od sedam odsto ili za 9,5 miliona KM u odnosu na kraj 2020. godine, a odnosi se na kapital mikrokreditnih društava u iznosu od 148 miliona KM i uloge mikrokreditnih fondacija u iznosu od 1,1 milion KM.

Mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Republici Srpskoj zapošljavale su na kraju juna 579 radnika, što je više za četiri odsto ili za 23 radnika u odnosu na kraj 2020. godine.

U Republici Srpskoj poslovalo je i devet mikrokreditnih organizacija čije je sjedište u FBiH – sedam mikrokreditnih fondacija i dva mikrokreditna društva, a koje su zapošljavale ukupno 343 radnika.

Reklama

Preuzeto: RTRS

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu