PRIVREDA
Proizvodnja pastrmke i šarana u Srpskoj iz godine u godinu sve manja: Višegodišnja ulaganja odlaze niz vodu
Proizvođačima ribe u Srpskoj je, osim klimatskih promjena i nelojalne konkurencije iz FBiH, i pandemija nanijela veliku štetu, zbog čega će se na trpezama i ove godine naći manje pastrmke i šarana iz domaćih ribnjaka.
To pokazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je od početka godine do oktobra vrijednost više od 1.200 tona prodatih šarana i pastrmke u Srpskoj iznosila oko 8,5 miliona maraka, dok je lani prodato oko 600 tona više ove ribe.
– Prosječna cijena otkupa ove godine je 6,76 maraka po kilogramu, a učešće pastrmke u odnosu na šarana i ostale vrste ribe je povećano i iznosi oko 87 odsto – kazali su u Zavodu za statistiku.
Dodali su da je prošle godine vrijednost prodate ribe bila skoro 11,6 miliona maraka, te da je prosječna cijena iznosila 6,24 marke po kilogramu.
– U odnosu na prodaju u 2019. godini, to je za 1,1 milion KM manje – rekli su u Zavodu za statistiku, dodajući da se najveće količine ribe prodaju u posljednja tri mjeseca u godini.
Prema riječima proizvođača ribe u Srpskoj, izvjesno je da će i ova godina pratiti statističke trendove prethodnih godina u smanjenju ukupne proizvodnje. Vlasnik kompanije “Butreks ribarstvo” iz Trebinja Veljko Buđen, opisujući situaciju domaćih uzgajivača ribe, kazao je da “trče posljednji krug”.
– Nakon više od 20 godina bavljenja ovim poslom razmišljam da sljedeće godine prestanem da radim to. Sve što sam imao uložio sam u ribarstvo, a ništa mi se ne vraća, što pokazuje podatak da ću ove godine uzgojiti 300 tona ribe manje nego inače – rekao je Buđen.
Prema njegovim riječima, najteže mu pada nelojalna konkurencija iz FBiH.
– Federacija svoje proizvođače subvencioniše mnogo više nego što je situacija sa uzgajivačima u Srpskoj. Uzeli su nam tržište, poklopili nas, a kako ide i zatvoriće nas. Ovaj biznis ne može opstati bez pomoći države – istakao je Buđen, dodavši da su dažbine previsoke.
Predsjednik Grupacije udruženja proizvođača ribe Republike Srpske u Privrednoj komori RS Zoran Tepić rekao je da je pandemija najviše uticala na manje uzgajivače ribe, koji imaju specifičnu proizvodnju.
– Zbog mjera koje su donesene nisu mogli da se organizuju i zasnuju nove nasade kako bi imali kontinuiranu proizvodnju u ovoj godini, zbog čega imaju problema sa količinom proizvodnje – rekao je Tepić, koji je i direktor preduzeća “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj”.
On je dodao da im naruku nisu išli ni prirodni uslovi, kao što su velike vode i pojave bolesti riba, istakavši da neće biti značajnijeg razvoja u ribarstvu ukoliko proizvođači ne budu potpomognuti novim podsticajnim mjerama koje očekuju u narednom periodu.
Cijene
Zoran Tepić je istakao da su tanka ponuda, a velika potražnja digli cijene u nebesa, dodajući da je trenutna cijena otkupa kilograma pastrmke od 6,5 do sedam maraka, dok šaran košta oko šest maraka.
– Očekujemo da će zbog posta u narednom periodu skočiti cijene ove ribe. Potražnja će biti veća, a domaći kapaciteti su mali – rekao je Tepić, dodavši da u ribarnicama kilogram očišćenog šarana sada košta od osam do deset maraka, a pastrmke od devet do 10,5 KM.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca