Connect with us

PRIVREDA

ERS: Ma kakva bila, odluka Ustavnog suda neće zaustaviti gradnju hidroelektrana

Objavljeno

 


Nakon dvodnevne sjednice Ustavnog suda BiH u Sarajevu, nije riješena dilema da li Elektroprivreda Republika Srpske može nesmetano da nastavi sa projektom izgradnje hidroelektrana na Drini koji realizuje zajedno sa Elektrprivredom Srbije.

Iz Elektroprivrede Srpske poručuju da aktivnosti Ustavnog suda mogu da uspore, ali ne i da zaustave projekat. Istvoremeno, Ustavni sud je produžio rok Zajedničkoj komisiji za koncesije BiH da riješi spor oko nadležnosti između Republike Srpske i BiH.

Odluku o nastavku gradnje hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koju su problematizovala 24 federalna poslanika u Predstavničkom domu PS, Ustavni sud BiH prolongirao je do januara naredne godine .

– Ustavni sud BiH u predmetu U 16/20 odlučio je da odgodi odlučivanje o privremenoj mjeri do naredne sjednice u januaru 2020-te. Do tada će od učesnika zatražiti relevantne podatke u vezi donošenja odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu – saopštio je Ustavni sud.

– Što se tiče Zajedničke komisije za koncesije koja radi na tom sporu, ne znači nam nešto puno, mi nezavisno o privremenoj mjeri radimo svoj posao. Što se tiče samog projekta drago mi je da se ne obustavlja – istakao je zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

Ustavni sud produžio je na šest mjeseci rok Zajedničkoj komisiji za koncesije da riješi spor oko nadležnosti za izgradnju HE na gornjem toku Drine. Prvobitni od tri mjeseca nije iskorišćen, jer nije bilo kvoruma – Mensur Šehagić nije dolazio na sjednice Komisije. Izostanak je pravdao sporom pred Sudom BiH zbog navodno nezakonitog imenovanja Zajedničke komisije za koncesije.

Reklama

– Imajući u vidu da ta Komisija nije popunjena i da neki članovi nemaju volju da rade u ovkiru te Komisije, nisam siguran da će ta Komisija u narednih šest mjeseci da zasjeda i zauzme stav – rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Elektroprivreda Republike Srpske je nakon dobijanja koncesije u posao uključila partnera Elektroprivredu Srbije. Do sada je utrošeno oko 40 miliona, gradilište je spremno, rade se pristupni putevi i infrasturktura. Zaustavljanje gradnje eventualnom odlukom Ustavnog suda, nastala bi šteta koju bi obje Elektroprivrede potraživale od BiH.

I- Elektrprivreda Srpske i Elektrprivreda Srbije mogu potraživati ogromna finansijska sredstva i za ono šti su uložili ili za sav period koji bi ta HE radili, praktično neko može da zaradi novac na ovaj državi zbog neke gluposti i nečijeg hira ako zaustavi tako važnu investicviju na koju Srpska ima pravo – dodao je Đokić.

Hidroenergetski projekat Gornja Drina odnosno izgradnja tri HE Buk Bijela, Punci i Foča je klasična poslovna saradnja dvije Elektrprivrede od koje mogu imati koristi svi:i Srbi i Bošnjaci. Ali u političkom Sarajevu sve što dolazi iz Srbije dočekuju s nepovjerenjem i zato se podnose apelacije Ustavnom sudu gdje sjede provjereni kadrovi SDA.

RTRS

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu