Da stanovnici BiH ne žale pare za proizvode za njegu lica i tijela svjedoče podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima su tokom prošle godine uvezeni ti preparati vrijedni više od 83 miliona maraka.

Tako su, prema podacima UIO, na tržište BiH lani stigla više od 3,3 miliona kilograma proizvoda za uljepšavanje i šminkanje te za njegu kože (osim lijekova), uključujući i preparate za zaštitu od sunca ili za pojačavanje pigmentacije pri sunčanju, kao i onih za manikir i pedikir.

Ovih proizvoda najviše je uvezeno iz Francuske i to čak oko 291.000 kilograma, za šta su izdvojena 15,4 miliona maraka. Osim francuske šminke, na tržištu BiH našli su se i proizvodi iz Njemačke, Poljske, Srbije i Italije, ali i Estonije, Austrije, Belgije pa čak i Maroka.

Da se uprkos pandemiji virusa korona stanovnici ne odriču svojih navika svjedoče podaci UIO, prema kojima je u 2020. godini uvezen skoro 3,1 milion kilograma tih proizvoda u vrijednosti većoj od 68 miliona maraka. U toj godini najviše proizvoda za uljepšavanje na tržište BiH stiglo je iz Njemačke i to u vrijednosti većoj od 12,4 miliona maraka.

Ekonomista Zoran Pavlović kazao je za “Glas Srpske” da je u bivšoj Jugoslaviji kozmetička industrija donekle bila razvijena te da je to sada prepušteno inostranim kompanijama.

– Osnovni problem koji imamo u domenu proizvodnje bilo kojeg proizvoda, pa i šminke, je u činjenici da su hemijske industrije koje se bave proizvodnjom kozmetike vrlo sofisticirane. Mi nemamo ni kapacitete, a ni kadar koji je obučen i sposoban da uđe u takve projekte, jer je to veoma zahtjevna proizvodnja, koja iziskuje i velike troškove marketinga – rekao je Pavlović.

Reklama

Objasnio je da je potrebno mnogo novca investirati u tehnologiju da bi se došlo do cijene proizvoda koja je prihvatljiva kupcima.

– Kada odete da kupite bilo šta od kozmetičkih preparata, poput dezodoransa ili laka za nokte, vidjećete da su cijene prilično niske, a to je plod tehnološkog napretka i mašinskog sistema proizvodnje. Mi nemamo potencijale i zato to i ne proizvodimo, a sa druge strane kada bismo se i usudili da pokrenemo tu proizvodnju, teško bismo došli do masovnosti koju velike svjetske kompanije imaju. To je osnovni razlog što se niko od naših firmi ne bavi kozmetikom – zaključuje Pavlović.

Izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje Nedeljka Neška Ilić ističe da veliki broj uvezene robe za uljepšavanje pokazuje da stanovnici BiH vode računa o izgledu.

– Nažalost mi u RS nemamo nijednu firmu ni fabriku koja se bavi proizvodnjom bilo kojeg kozmetičkog proizvoda pa smo osuđeni na uvoz. I pored teške ekonomske situacije i skoka cijena osnovnih životnih namirnica, za kozmetiku se nađe novac, jer ljudi, osim o zdravlju, vode računa i o fizičkom izgledu – kazala je Ilićeva.

Dodala je da i žene i muškarci podjednako kupuju kozmetičke proizvode.

Poskupljenja

Reklama

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” u Bijeljini Jovan Vasilić kaže da poskupljenja nisu zaobišla ni tu vrstu proizvoda.

– Ako pogledate po prodavnicama, promet je otprilike na istom nivou kao i ranijih godina, ali cijene svih proizvoda su otišle znatno gore pa i kozmetike – rekao je Vasilić.

Glas Srpske