U toku prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezen je alkohol vrijedan oko 191.654.411 KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kako su za „Nezavisne“ rekli iz UIO BiH, od ovog iznosa je najviše uvezeno piva od slada, i to 155.663.488 kilograma, ukupne vrijednosti 116.902.715 KM.

„Zatim slijedi uvoz nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem alkohola 80 odsto volumena ili većim, i to 4.699.402 kilograma, ukupne vrijednosti 34.658.344 KM, te uvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa, i to 8.405.350 kilograma, vrijednosti 33.741.060 KM“, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH za „Nezavisne novine“. Istakli su da je u toku prošle godine najviše uvezeno alkohola iz Srbije, i to 95.526.782 kilograma, vrijednosti 69.596.993 KM.

„Slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to 47.004.094 kilograma, vrijednosti 49.861.812 KM, pa iz Slovenije 116.209.294 kilograma, ukupne vrijednosti 25.330.432 KM“, naveli su iz UIO BiH. Prema ovim podacima, najviše piva uvezeno je iz Srbije, i to u vrijednosti 53.506.092 KM, dok nam je najviše vina stiglo iz Hrvatske, u vrijednosti 10.283.880 KM.

Godinu dana ranije u BiH su uvezena 162.822.994 kilograma alkohola, vrijednosti 159.704.034 KM, dok je u toku 2019. godine iz drugih zemalja stiglo 173.758.846 kilograma alkohola, vrijednosti 200.664.085 KM.

Sa druge strane, u toku prošle godine iz Bosne i Hercegovine izvezen je 12.083.661 kilogram, ukupne vrijednosti 25.760.196 KM.

Reklama

„Najviše je izvezeno nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim sadržajem manjim od 80 odsto, i to rakije, likera i ostalih alkoholnih pića u iznosu većem od 14 miliona KM. Slijedi izvoz vina od svježeg grožđa u iznosu od 6.375.740 KM, te piva od slada vrijednosti 5.253.830 KM“, navode iz UIO BiH.

Igor Gavran, ekonomski tehničar, istakao je za „Nezavisne“ da je ovo još jedan odličan primjer grupe proizvoda koje s lakoćom možemo proizvesti u Bosni i Hercegovini.

„Pored ekonomskog efekta, potrebno je izgraditi kulturu preferencije tradicionalnih domaćih proizvoda u svim oblastima, pa tako i u oblasti alkoholnih pića proizvedenih od domaćih sirovina i bar dijelom tradicionalnim metodama. Određeni uvoz će uvijek biti prisutan, jer u ovoj oblasti imamo globalne brendove prepoznatljive u cijelom svijetu, ali takođe imamo potencijal za mnogo veći izvoz uz odgovarajuću promociju domaćih proizvoda kao autentičnih, prepoznatljivih i unikatnih, kao što smo već postigli s našim vrhunskim vinima, a pokušavamo i sa sirevima i drugim proizvodima“, pojasnio je Gavran.

Dodao je da se alkoholna pića mogu promovisati u paketu autohtone gastronomske ponude i u zemlji domaćem stanovništvu i turistima i izvan zemlje u promociji naših potencijala, te sveukupno može pomoći i poboljšanju odnosa izvoza i uvoza i unutrašnje strukture tržišta, odnosno udjela domaćih proizvoda i smanjenja odliva novca.

„Naravno, sasvim je drugo pitanje štetnosti alkoholnih pića, ali ako ih već neko konzumira, neka barem koristi domaća prirodnog porijekla i višeg kvaliteta, s najboljim ekonomskim efektima za nas“, zaključio je Gavran.

Nezavisne novine

Reklama