PRIVREDA
Najveći problem za privredu biće nabavka energenata i sirovina: Prvo se namiruju veliki, a nama šta ostane
Povećanje cijena energenata, sirovina i transporta, nedostatak repromaterijala i adekvatne radne snage biće najveći problemi i izazovi s kojima će se privreda Republike Srpske susresti tokom ove godine.
Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske” navodeći kako će u tim nametnutim okolnostima poslovanja, prisutnim u gotovo svim evropskim zemljama, biti veliki uspjeh ukoliko se uspije nastaviti sa pozitivnim privrednim trendovima u Srpskoj zabilježenim tokom prošle godine, kada je industrijska proizvodnja bila veća za više od 12 odsto od one u 2020. S obzirom na sve okolnosti, navedene probleme i izazove, smatraju i kako neuspjeh ne bi bio ni ukoliko bi bio zadržan postojeći nivo privredne aktivnosti.
Iz Privredne komore Republike Srpske su naveli da podaci iz prošle godine ohrabruju, jer je došlo do značajnog oporavka od pandemijskih uslova poslovanja, ali dodaju i da novi svjetski trendovi i kretanja ne idu naruku privrednicima iz Srpske, a pogotovo ne u slučajevima nabavke repromaterijala i sirovina, kojima su astronomski povećane cijene na svjetskom tržištu.
Kako su pojasnili, domaći privrednici se sve više susreću sa težom nabavkom neophodnih sirovina, jer se prvo namiruju veliki svjetski kupci, pa onda pod nepovoljnim uslovima na red dolaze male ekonomije i mali kupci poput Republike Srpske.
– Domaći privrednici su došli u poziciju da rezervišu pojedine sirovine i do šest mjeseci unaprijed, a neke i da avansno plate, što se sve negativno odražava i na njihovu likvidnost – istakli su iz Privredne komore.
Dodali su da veliki problem predstavljaju i energenti, čija je cijena na svjetskim tržištima enormno skočila i pored činjenice da njihova potrošnja nije znatno uvećana, a što će se opet odraziti i na uspješno poslovanje preduzeća, pa će mnogi morati posezati za kreditnim sredstvima kako bi to isfinansirali i obezbijedili koliko-toliko siguran kontinuitet proizvodnje.
Analizirajući privrednu “krvnu sliku”, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac navodi da će 2022. godina sigurno biti izuzetno nepredvidiva i teška za poslovanje s obzirom na to da je gotovo nemoguće imati predstavu o svim “ulaznim faktorima”, o kojima se vodi računa prilikom planiranja bilo koje vrste proizvodnje.
– Naši privrednici će se morati naviknuti na sve to. Mislim da će cijene energenata i dalje rasti, baš kao i pojedinih sirovina, a što će se, naravno, odraziti i na samu finalnu proizvodnju, ali i cijene krajnjih proizvoda. Ali te cijene su iste kako za nas, tako i za našu, uslovno rečeno, konkurenciju, tako da to nije naš najveći problem. Da bismo održali postojeći nivo privrednih aktivnosti ili ga povećali, mislim da bi trebalo raditi na dodatnom rasterećenju privrede kroz ukidanje raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta, a što je planirano i kroz program ekonomskih reformi – kaže Grabovac.
Najveći problem
Prema riječima Grabovca, najveći problem domaće privrede predstavlja mala produktivnost, a što onda negativno utiče i na konkurentnost.
– Govorimo o digitalizaciji, inovacijama i novim tehnologijama, a malo radimo na tom polju. Naravno, tu je automatizacija proizvodnje. Ona je neophodna jer ne samo što povećava produktivnost i profitabilnost firmi već i koliko-toliko rješava pitanje nedostatka radne snage, a što, kako stvari stoje, postaje problem broj jedan – istakao je Grabovac.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca