PRIVREDA
Poskupljenja “očerupala” živinare
Proizvođači piletine i jaja u Republici Srpskoj sabiraju probleme zbog kojih je ova grana poljoprivrede pala na koljena, a enormna poskupljenja hrane za živinu, električne energije pa sve do papirne ambalaže, dodatno su “očerupala” živinare.
Potvrđuju to sagovornici “Glasa” ističući da je živinarstvo imalo nekoliko teških i izazovnih godina, ali da nikada nije bilo toliko loše stanje.
Predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić rekao je da je ukupna proizvodnja veoma opterećena kontinuiranim poskupljenjima svega što ima veze s ovom vrstom proizvodnje, od komponenti za stočnu hranu do električne energije.
– U prvim danima ove godine poskupjela je i papirna ambalaža za 24 do 30 odsto – rekao je Miličić, koji je i direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara. Pojasnio je da papirna ambalaža stiže iz Hrvatske, odnosno Evropske unije te da je do rasta cijena došlo usljed poskupljenja gasa.
– Proizvođači tvrde da je gas koji koriste poskupio i do deset puta. Mogu se očekivati i nova poskupljenja, čak i ozbiljno smanjenje proizvodnje do najave zatvaranja fabrika – rekao je Miličić.
Ističe da je zbog svih problema u posljednje dvije godine vidljiv pad živinarske proizvodnje i do 30 odsto.
– Veoma ozbiljno je porastao uvoz, prvenstveno iz Srbije i drugih zemalja regiona. Primjera radi, samo uvoz konzumnih jaja u prošloj bio je tri puta veći u odnosu na godinu ranije, što pokazuje da domaći proizvođači smanjuju kapacitete – kazao je Miličić.
Govoreći o “Agreksu”, s obzirom na to da to preduzeće jedino u BiH ima dozvolu za plasman jaja za preradu u EU, Miličić kaže da su lani izvezli skromne količine, ali da je teško sada govoriti o plasmanu za ovu godinu, s obzirom na tržišna kretanja, tako da je svaki izvoz neisplativ.
Jedan od najvećih živinara u Ljubinju je firma “Koka produkt”, koja se bavi odgojem pilenki i proizvodnjom konzumnih jaja. Vlasnik i direktor preduzeća Dušan Koljibabić upozorio je da je situacija u živinarstvu krajnje alarmantna.
– Hrana je poskupjela za 30 odsto, isto toliko i struja, gorivo za oko 20 odsto, ambalaža, prevoz, sve, a cijena naših proizvoda je gotovo na istom nivou i nemoguće ju je podići i ostvariti neku konkurentnost – rekao je Koljibabić. Dodao je da godišnje uzgoje do 200.000 pilenki i proizvedu oko 50 miliona komada jaja.
– U ovako nesređenoj zemlji kakva je BiH umjetnost je opstati. Na našem tržištu svi mogu da uvoze šta hoće i rade šta hoće, bilo da su iz zemalja u okruženju ili dalje, a mi domaći proizvođači plaćamo ceh svega toga. Ne možemo mi imati dobre odnose sa drugima i izaći na šire tržište kad ovdje među sobom imamo nesređene odnose – upozorio je Koljibabić.
Izvoz
Predrag Miličić je podsjetio da se domaći živinari godinama bore da dobiju zeleno svjetlo za plasman konzumnih jaja u Evropu, ali da nikada jedan problem ne ide sam, tako da su usljed opterećenja da spase postojeću proizvodnju, tu borbu živinari stavili u drugi plan.
– Osim toga, dodatni problem je paralisanje rada institucija na nivou BiH. Političke teme su glavna preokupacija, tako da ove naše, životne stoje po strani – rekao je Miličić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca