Connect with us

PRIVREDA

Strane investicije premašile milijardu KM

Objavljeno

 


Direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, iznose 1.049.000.000 KM, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, potvrđeno je za „Nezavisne“ iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Kako su istakli, u prvih devet mjeseci 2020. godine registrovano je 678 miliona KM direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2019. godine zabilježen iznos od 597 miliona KM.

„U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova u prvih devet mjeseci prošle godine uloženo je 310,9 miliona KM, dok je u poslovanje nekretninama uloženo 2,4 miliona KM“, naveli su iz ove agencije.

Zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci prošle godine su Hrvatska, sa 278,7 miliona KM, zatim slijedi Austrija sa 168 miliona KM, Rusija 132,5 miliona KM i Slovenija sa 132,1 milion KM.

„Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78 miliona KM), Njemačka (73,6), Srbija (66,7), Italija (35,6) i Švajcarska (33,1 milion KM)“, istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih devet mjeseci 2021. godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova sa 310,9 miliona KM, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 166,7 miliona KM.

Reklama

„Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 132,4 miliona KM i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 101,7 miliona KM. Značajna povećanja registrovana su i za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 56,5 miliona KM, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 49,8 miliona KM, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa 38,5 miliona KM, vađenje metalnih ruda sa 26,2 miliona KM i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme sa 22,4 miliona KM“, stoji u podacima FIPA.

Naveli su da je najveći priliv direktnih stranih investicija u BiH zabilježen 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, te da slijedi 2008. sa 1,3 milijarde KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za „Nezavisne“ da su ove investicije jednim dijelom rezultat odgode nekih ranijih ulaganja u doba pandemije virusa korona.

„Naredne godine bi se mogla napraviti prava poređenja kako bi se saznalo da li se ekonomija vratila na stanje prije pandemije. Porast je bolji nego stagnacija ili pad, ali sve je ovo daleko manje od onoga čime bismo mogli biti zadovoljni. Dovoljno je da pogledamo u susjednu Srbiju i vidimo koliko je to minimalno u odnosu na njih“, pojašnjava Gavran.

Ističe da ove investicije nisu dovoljne da poguraju ekonomski rast BiH.

„S ovakvim ekonomskim zaostatkom BiH mora da ima investicije koje se mjere u nekoliko milijardi KM te je bitno i gdje one idu. Otvaranje šoping-centara ne donosi ništa pozitivno, već odliv novca i povećani uvoz, dok su na primjer otvaranja fabrika ili pogona investicije koje pomažu i povećavaju ekonomski rast“, zaključio je Gavran.

Reklama

Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu