PRIVREDA
Topić: Srpska u 2022. počinje gradnju 90 kilometara auto-puta
Direktor „Autoputeva Republike Srpske“ Dušan Topić izjavio je da bi u toku 2022. godine trebalo da počne izgradnja skoro 90 kilometara auto-puta u Republici Srpskoj.
Topić je u intervjuu Srni naglasio da su trenutno aktivna gradilišta dvije dionice auto-puta na Koridoru „Pet ce“, od kojih će na proljeće biti završena
prva od petlje Tovira do Kostajnice, čija gradnja je počela prije dvije i po godine.
-To je dionica duga 5,5 kilometara, koja uključuje i veliku petlju Tovira, koja je slična Mahovljanskoj. Zadovoljni smo dinamikom i kvalitetom radova, asfalt je položen na cijeloj dužini trase, ostao je samo završni treći, takozvani habajući sloj, koji ćemo raditi na proljeće – rekao je Topić.
Prema njegovim riječima, ostaje da se završi saobraćajna signalizacija, odbojne ograde, koje su većim dijelom postavljene, te rasvjeta.
Topić je podsjetio da su prije mjesec dana zvanično počeli radovi na drugoj dionici Koridora, od Kostajnice do Putnikovog Brda, na entitetskoj granici, što predstavlja takozvanu obilaznicu oko Doboja.
-To je novih 5,5 kilometara. Dionica je interesantna jer imamo mnogo veće objekte, pa je samim tim gradnja skuplja. Tu prvenstveno mislim na još jedan veliki most preko Bosne, zatim dva kilometra veoma dubokog zasjeka, gdje će biti potrebno da se urade potporne konstrukcije, kao i dva tunela, ukupne dužine preko dva kilometra – pojasnio je Topić.
Topić je rekao da će ova dionica u građevinskom smislu biti poseban izazov za „Autoputeve“, jer prvi put ulaze brdovite krajeve, za razliku od dosadašnje ravničarske trase.
-Poseban izazov je to što završavamo na entitetskoj granici. Naš tunel koji gradimo na Putnikovom Brdu ulazi u teritoriju FBiH 200 metara, tako da u gradnji tog dijela moramo tijesno da sarađujemo sa kolegama iz „Autocesta FBiH“. Oni su bili uključeni i u izbor našeg izvođača radova, jer dio posla na njihovoj teritoriji oni moraju da plate, obezbijede eksproprijaciju i građevinsku dozvolu – napomenuo je Topić.
Topić je podsjetio da je ugovorena cijena za prvu dionicu Koridora kroz Srpsku 63 miliona evra za 5,5 kilometara, a za drugu dionicu 93 miliona evra, iako je ista dužina, te da to dovoljno govori koliko je druga dionica zahtjevnija.
Kad je u pitanju preostali dio Koridora „Pet ce“ kroz Republiku Srpsku, Topić je naveo da je izgledno da će se na proljeće početi sa radovima.
-To je dionica od petlje Tovira do Vukosavlja, odnosno entitetske granice na sjeveru. Dionica je duga 35 kilometara i za nju imamo gotovu projektnu dokumentaciju. Dionica je prioritet za EU, Evropsku komisiju i evropske banke i u završnim smo pregovorima sa Evropskom investicionom bankom za izgradnju tog preostalog dijela koridora – napomenuo je Topić.
On je dodao da je plan da se tokom zime izabere izvođač i da se na proljeće krene sa radovima.
-Kad se završi taj dio, u Vukosavlju smo planirali odvajanje auto-puta prema Srbiji. Tu bi se vezala dionica Vukosavlje-Brčko, za koju je raspisan javni poziv, na koji se prijavilo desetak kompanija, od kojih sa dvije pregovaramo o uslovima. Ukoliko početkom godine dođemo do potpisa ugovora, do početka ljeta možemo krenuti sa radovima – naveo je Topić.
Govoreći o dionici auto-puta od Rače do Bijeljine, Topić je istakao da je raspisan javani poziv za izgradnju dionice duge 20 kilometara, koja bi dijelom trebalo da se finansira sredstvima Vlade Srbije od 100 miliona evra.
-Čekali smo da vidimo na koji način će Srbija doznačiti sredstva. Odlučeno je da će sredstva biti doznačena Vladi Republike Srpske i mi ćemo ih koristiti kao sredstva budžeta. Vlada se obavezala da tri godine od potpisivanja ugovora, godišnje obezbjeđuje po 60 miliona evra za taj projekat, a ako bude potrebno dodatnih sredstava obezbijediće ih naše preduzeće – rekao je Topić.
Radovi na ovoj dionici, napomenuo je Topić, trebalo bi da počnu početkom građevinske sezone, odnosno čim to vremenski uslovi dozove.
Topić je dodao da u povezivanju sa Srbijom ostaje još dionica Brčko-Bijeljina, 17 kilometara kroz Republiku Srpsku i 30 kilometara kroz Brčko distrikt, gdje još nema nikakvog dogovora.
Most preko Save
Kad je riječ o mostu preko Save kod Gradiške, Topić je naveo da je projekat u završnoj fazi, da je most kompletiran kao čelična konstrukcija i da se radi na završetku prilaznih saobraćajnica.
-S naše strane, to je 500 metara koje će povezati most sa izgrađenim auto-putem. Sa hrvatske strane radi se 50 metara u sklopu ovog projekta izgradnje mosta, s tim što kod njih odmah nakon završetka mosta slijedi izgradnja vezne saobraćajnice koja bi novi most trebalo da veže sa postojećom saobraćajnicom do Okučana, koja je neophodna da se i naš most pusti u saobraćaj – pojasnio je Topić.
Topić kaže da su u „Autoputevima“ nezadovoljni što most neće moći odmah biti pušten u saobraćaj, jer sa hrvatske strane procedura teče jako sporo, kao i sve u vezi sa ovim projekatom u posljednjih 10 godina.
-Oni su prije pola godine izabrali izvođača, ali imaju problema oko izbora nadzornog organa i još ne počinju sa radovima“ – naveo je Topić.
Topić je naglasio da ne očekuje nikakve probleme u gradnji auto-puta od Banjaluke do Prijedora, koja je koncesionim ugovorom dodijeljena kineskim partnerima.
-Sastavni dio tog ugovora je i obaveza kineskih partnera da izrade projektnu dokumentaciju za nastavak auto-puta od Prijedora do Novog Grada, kao i za brzi put od Prijedora do Kozarske Dubice i dalje do Donje Gradine, odnosno mosta u Jasenovcu – rekao je Topić.
On je pojasnio da je taj brzi put višestruko značajan, jer je postojeća saobraćajnica između Prijedora i Kozarske Dubice u jako lošem stanju, ali i zbog toga što je to veza Srpske sa Spomen-područjem Donja Gradina i veza prijedorske regije sa Hrvatskom.
Topić je napomenuo da je u toku izrada projektne dokumentacije za obilaznicu oko Banjaluke, odnosno za povezivanje izgrađenog auto-puta od Gradiške do Klašnica sa budućim auto-putem od Banjaluke do Prijedora.
-To je dionica od Klašnica, preko Kuljana do Manjače. Trasa se provukla između naselja, vodili smo računa da se minimalno ruše objekti. Izgradnja će biti vrlo kompeksna. Dionica je dužine 20 kilematara, ali ćemo je ugovarati u dvije ili tri faze. Ideja je da se dalje taj autoput nastavlja do Mrkonjić Grada – rekao je Topić.
Preuzeto: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca