PRIVREDA
I izbori koče gradnju na Drini
Zajednička komisija za koncesije BiH nastavlja u istom sastavu da rješava spor između BiH i Republike Srpske zbog gradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini, jer će dosadašnjim članovima stići nova rješenja, a upućeni ističu da nema prostora za optimizam u susret novim razgovorima jer je zemlja zagazila i u izbornu godinu.
Kamen temeljac za HE “Buk Bijela” položili su premijeri Srpske i Srbije u maju prošle godine, a Ustavni sud BiH je već u julu odlučivao o zahtjevu 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH koji su zatražili zabranu gradnje jer smatraju da koncesiju može dati samo BiH. Sudije su naložile formiranje zajedničke komisije koja, s druge strane, zbog upravnog spora i osporavanja rješenja o imenovanju od strane Mensura Šehagića, kao člana Komisije za koncesije BiH iz reda bošnjačkog naroda sa područja Srpske, nije u datom roku od tri mjeseca uspjela da dođe do odgovora.
Sud BiH je uvažio tužbu i poništio osporeni akt od 20. septembra 2021, te predmet vratio tuženoj Komisiji za koncesije na ponovno odlučivanje, a predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija je prije nekoliko dana zamjenika predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH Milomira Amovića imenovao za predsjedavajućeg, te Antu Matića za zamjenika. Amović, koji je i predsjedavajući zajedničke komisije, za “Glas” tvrdi da u tome nema ništa sporno i da se tim potezom stavlja tačka i na neke pravne dileme. Naime, iako prema zakonu treba da ima sedam članova, komisija na nivou BiH trenutno broji četiri člana jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015, a i četvorici koja su ostala mandati su istekli. Amović podsjeća da se očekivalo imenovanje sedam novih članova u komisiji jer je bio raspisan konkurs, ali do toga nije došlo jer je konkurs poništen.
– Nisu bila logična ranija imenovanja na čelne pozicije jer je konkurs bio u toku. Uglavnom, zajednička komisija nastavlja da radi jer su sve dileme sada otklonjene. Sastav komisije biće isti jer nemamo novih članova koje možemo da ubacimo u komisiju. Imajući u vidu da je izborna godina, mala je vjerovatnoća da će biti izabrani novi članovi, mada nije isključeno. Sve zavisi od Parlamenta i Savjeta ministara BiH – rekao je Amović.
Određene konsultacije unutar komisije već su, dodaje, obavljene.
– Nema razloga da mijenjamo nikoga iz komisije na nivou BiH jer praktično imamo četiri člana koji moraju biti po zakonu kada se formira zajednička komisija, a iz republičke komisije, čiji članovi ulaze u sastav ove zajedničke komisije, nema potrebe za bilo kakvim promjenama – istakao je Amović.
Ne krije ni sumnju da bi moglo biti novih pokušaja opstrukcija.
– Vidjećemo šta će se dešavati. Sudije u Ustavnom sudu su nam već uvažile zahtjev i produžile mandat do kraja juna, do kada treba da zauzmemo stav o sporu u vezi sa izgradnjom “Buk Bijele” na Drini – istakao je Amović.
Na pitanje šta komisija može da radi u narednom periodu, imajući u vidu da su lani u oktobru, kada im je istekao prvobitni mandat, bili tik pred odlukom, kaže da svaki član uvijek ima prijedloga i ideja.
– Sve to ćemo uzimati u obzir. Rješenje može biti usvojeno ako bude volje, odnosno da li će biti ili ne dalje opstrukcije u radu – istakao je Amović, koji još nema informacija o tome da li će i kada zasjedati Ustavni sud BiH i odlučivati o eventualnoj privremenoj mjeri. Ako takva mjera bude i usvojena, to neće uticati na rad komisije, već na radove na terenu.
Posljednji stav Ustavnog suda objelodanjen je početkom decembra 2021. kada su odgodili odlučivanje o privremenoj mjeri do januara ove godine, ali još nije održana plenarna sjednica. Jedan od razloga je pandemija jer na zasjedanju te vrste moraju biti sve sudije – šest domaćih i tri stranca.
Konkurs
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je lani u oktobru poništilo raspisani konkurs za imenovanje novih članova Komisije za koncesije BiH jer nije bilo nijedne prijave iz Brčko distrikta. U resoru spoljne trgovine nismo uspjeli dobiti odgovore kada će biti raspisan novi konkurs za popunjavanje pozicija u komisiji.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca