Connect with us

PRIVREDA

Poskupljenja koče još veći izvoz krastavaca

Objavljeno

 


Manje cijene repromaterijala kao što su mineralno đubrivo i gorivo mogle bi dovesti do još većeg izvoza krastavaca kornišona iz Bosne i Hercegovine, smatraju sagovornici „Nezavisnih“.

Naime, prošle godine je iz BiH izvezeno kornišona za više od 14 miliona KM, što je veći izvoz u odnosu na 2020. godinu za skoro tri miliona KM.

Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kazao je da je razgovarao sa predsjednikom Grupacije proizvođača krastavaca kornišona ovog kantona o njihovim problemima.

„Veliki problem je cijena mineralnog đubriva, zaštitnih sredstava i goriva. Obavljeni su razgovori sa kupcima krastavaca kornišona i cijene otkupa će biti iste, dok je nabavka paketa i ostalo sve poskupjelo“, kazao je Selimović za „Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, organizatori otkupa i firme koje se bave kooperativnim odnosom proizvođačima isporučuju cjelokupni paket na kućni prag, i to od rasadnog materijala i đubriva do zaštitnih sredstava.

„Tu su i agronomi koji prate proizvodnju, a otkup se vrši od kuće do kuće i tu je velika potrošnja goriva. Najgore je trenutno kako sada postići istu proizvodnju s obzirom na to da se u proizvodnji kornišona koristi mnogo đubriva. To su trenutno najveći problemi“, naglasio je Selimović.

Reklama

Kilogram prve klase krastavaca kornišona je 1,5 KM, druge klase 0,75 KM, dok je treća 0,15 KM.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, rekao je za „Nezavisne novine“ da postoji interesovanje za krastavce kornišone i u Srbiji i BiH.

„U zadnjih nekoliko godina otkup kornišona dobro funkcioniše i sve što se proizvede se otkupi, tako da su zadovoljni i proizvođači, ali i kupci. Međutim, poskupljenje repromaterijala, kao što su mineralna đubriva i gorivo, uticalo bi na veću proizvodnju krastavaca kornišona, ali i drugog povrća“, dodao je Mastalo.

Istakao je da povrtari još kalkulišu i čekaju da vide da li će doći do pojeftinjenja repromaterijala.

„Cijene su podivljale, ali imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, te postoji šansa da bi moglo biti jeftinije, i to bi onda uticalo na još veću proizvodnju krastavaca. Ako ostanu ovakve cijene, onda nisam siguran“, naveo je Mastalo.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prošle godine je iz BiH izvezen 7.502.071 kilogram krastavaca kornišona ukupne vrijednosti 14.299.068 KM.

Reklama

„Najviše je izvezeno u Njemačku, i to 4.993.818 kilograma vrijednosti 10.382.441 KM, zatim slijedi izvoz kornišona u Hrvatsku, i to 1.124.604 kilograma vrijednosti 1.892.378 KM, te Slovenija 954.593 kilograma vrijednosti 1.516.863 KM“, stoji u ovim podacima.

Tokom 2020. godine izvezeno je 5.956.560 kilograma krastavaca kornišona vrijednosti 11.529.711 KM.

„U toku 2020. godine najviše je takođe izvezeno u Njemačku, i to 3.373.980 kilograma vrijednosti 6.761.208 KM“, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

S druge strane, tokom prošle godine su uvezena 3.832.133 kilograma krastavaca kornišona, ukupne vrijednosti 3.440.834 KM.

„Najviše je uvezeno iz Albanije, i to 2.971.151 kilogram vrijednosti 2.386.913 KM“, podaci su UIO BiH.

Nezavisne novine

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu