PRIVREDA
Kraća radna sedmica kreše i plate
Kraća radna sedmica prvi put je uvedena u jednoj inostranoj kompaniji koja posluje u BiH, ali ta praksa i dalje je daleko od domaćih proizvodnih pogona, gdje je gašenje mašina na samo jedan dan najskuplja stvar u proizvodnji.
Četvorodnevnu radnu sedmicu, prvi put na ovim prostorima, uvela je grupacija “ ManponjerGroup” jugoistočna Evropa i to ne samo za radnike u BiH, već i u Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i Sloveniji. Tu privilegiju trenutno imaju njihovi radnici u Sarajevu, a ista prava dobiće i zaposleni u Banjaluci, s obzirom na to da uskoro otvaraju kompaniju i u gradu na Vrbasu.
Direktor marketinga “ ManponjerGroup” jugoistočna Evropa Haris Kadenić rekao je za “Glas Srpske” da je implementaciji ovog projekta prethodio četvoromjesečni pilot projekat u okviru koga su model četvorodnevne radne sedmice testirali na 250 zaposlenih u pet zemalja.
– Za većinu zaposlenih petak je slobodan dan, a odjeli u kojima nije moguće da to bude petak dobiće neki drugi dan u toku sedmice, tako da se sedmica svodi na 32 radna sata. U svim zemljama u kojima poslujemo plaćamo poreze i doprinose za 40 radnih sati sedmično, a ni plate zaposlenima nisu smanjene i taj dan ima za cilj uspostavljanje balansa između privatnog i poslovnog života – objasnio je Kadenić.
Navodi da je ovaj model i te kako prihvatljiv iz perspektive uslužnih kompanija, uz procese automatizacije i bolje preslagivanje procesa rada.
– Na osnovu profita vidljivo je da kompanija bolje posluje, radnici su više motivisani i produktivniji, a 92 odsto zaposlenih je istaklo da osjeti benefit u balansu između poslovnog i privatnog života. Naravno, ovaj model ne može se implementirati u proizvodnim kompanijama, jer tamo ne možete ugasiti mašinu u petak, subotu i nedjelju, to je najskuplja stvar u proizvodnji – istakao je Kadenić i dodao da u takvim preduzećima rukovodstvo pribjegava šestosatnom radnom danu.
Objašnjava da se proizvodne kompanije susreću sa dva izazova.
– Prvi je kako presložiti smjene, jer ako uvodite šestočasovni radni dan, morate zaposliti deset do 15 odsto više radnika u proizvodnim linijama. Drugi, ne možete direktora marketinga ili računovodstva pustiti da ide petkom kući, a radnika u proizvodnji ostaviti da radi – kazao je Kadenić.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da poslodavci u Srpskoj odmah sutra mogu skratiti radnu sedmicu, a to bi onda značilo i plate niže za 20 odsto.
– Svaki rad ima cijenu i ako hoćemo da manje radimo, moramo imati proizvod koji može podnijeti tu cijenu. Nije to stvar želje poslodavaca već objektivnih okolnosti. Voljeli bismo i mi da radimo tri dana, ali je pitanje ko bi onda zaradio platu i koliko. U javnosti se pravi zamjena teza oko te priče u smislu da poslodavci ne daju taj dan. Može, ali je i plata odmah manja – poručio je Trivić, koji je i vlasnik kompanije “Krajinaklas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”.
U Sindikatu trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS kažu da uvođenje kraće radne sedmice i kod nas treba pozdraviti.
– To je novost i za mnoge u Evropi, a kamoli kod nas. Za početak moglo bi se i kod nas početi eksperimentalno s tim, pod uslovom da se radniku ne smanjuje plata zbog toga. Naši poslodavci ne mogu da se odreknu ni nedjelje, a kamo li da daju još jedan slobodan dan – rekao je predsjednik tog sindikata Goran Savanović i dodao da je neradna nedjelja uvedena u nešto više od polovine lokalnih zajednica u Srpskoj, te da su sada na potezu Ugljevik i Lopare. Savanović je rekao da je naše tržište trenutno poprilično rovito i da poslodavcima nedostaje radne snage, nema potpisanih kolektivnih ugovora, te je četvorodnevna radna sedmica za mnoge i dalje misaona imenica.
Rad od kuće
Goran Savanović je rekao da je virus korona mnoge natjerao da rade od kuće.
– U pojedinim firmama reorganizovali su se na taj način i njihovi zaposleni su radili od kuće. Međutim, i sada kada je epidemiološka situacija stabilnija, dio informatičkih preduzeća i dalje radi po tom principu. Mladi, friški i pametni mozgovi mogu na taj način da postižu veliku produktivnost – rekao je Savanović, naglasivši da će rad od kuće sigurno u budućnosti biti sve zastupljeniji.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca